Karlobag se već dugo suočava s problemom koji narušava njegovu sliku idiličnog primorskog gradića. I dok je turizam ključna gospodarska grana ovog mjesta, problemi s otpadom postaju sve vidljiviji. Građani i turisti postaju sve nezadovoljniji, a uzrok tome je loše upravljanje otpadom.

Nedavno uvedene kante za odvojeno prikupljanje otpada, koje su trebale biti korak prema ekološki osviještenom društvu, nažalost nisu donijele očekivane rezultate. Umjesto da se reciklažni materijali odvajaju i pravilno obrade, sve se miješa u istim kamionima, čime se gubi svrha odvajanja. Ovaj prizor, gdje se reciklirajući materijali bacaju zajedno s ostalim otpadom, šalje pogrešnu poruku građanima koji su uložili trud u odvajanje.

Osim toga, prizori pretrpanih kontejnera postaju sve češći. Posebno je uznemirujuće kada se takve situacije dogode tijekom turističke sezone, kada grad posjećuje veliki broj turista. Primjerice, za blagdan Velike Gospe, ispod hotela Zagreb, kontejner nije samo bio pun, već su vrećice s otpadom bile razbacane svuda okolo. Uz visoke ljetne temperature, smrad koji se širio bio je gotovo nesnosan.

Sljedeće pitanje koje se postavlja je što bi se dogodilo da su tri uzastopna dana bila neradna? Ako se već sada, sa standardnim rasporedom pražnjenja, susrećemo s ovakvim problemima, teško je zamisliti kakva bi situacija bila tijekom duljeg praznika.

Uz navedene probleme, građani Karlobaga su sve više frustrirani odlukama općine koje se čine proizvoljnima. Investicije u projekte poput sirane ili teretane, iako zvuče obećavajuće na prvi pogled, postavljaju pitanje prioriteta. Kada osnovne potrebe građana, poput pravilnog upravljanja otpadom, nisu zadovoljene, teško je opravdati ulaganje u druge projekte. 

Naravno, važno je spomenuti da unatoč svim ovim problemima, postoji i svijetla točka - djelatnici čistoće. Oni svakodnevno daju sve od sebe da grad ostane čist, unatoč preprekama s kojima se susreću. Njihova predanost poslu je hvalevrijedna, i zaslužuju priznanje za svoj trud. Međutim, problem nije u samim djelatnicima, već u sustavu koji ne podržava njihov rad na adekvatan način.

No, pitanje koje se nameće je: zašto općina ne traži pomoć od onih koji su već riješili slične probleme? U mnogim gradovima i općinama diljem Hrvatske i svijeta uspješno su implementirani sustavi za upravljanje otpadom. Bilo bi logično konzultirati se s ekspertima, proučiti primjere dobre prakse i primijeniti ih u Karlobagu. I dok se čini da se općina više bavi pojedinačnim interesima, građani očekuju rješenja koja će koristiti cijeloj zajednici. Očekuje se vizija koja će omogućiti Karlobagu da se razvija održivo, s poštovanjem prema okolišu i potrebama svojih građana.

S obzirom na to da se Karlobag ponosi svojom prirodnom ljepotom i tradicijom, pravilno upravljanje otpadom nije samo pitanje higijene i estetike, već i očuvanja te baštine za buduće generacije. Turizam je ključna industrija ovog grada, a turisti će se vraćati samo ako imaju pozitivno iskustvo. Prizori pretrpanih kontejnera i miješanje reciklažnog otpada s običnim svakako nisu slike koje će privući posjetitelje.

Uz to, građani Karlobaga zaslužuju život u čistom okruženju. Oni svakodnevno ulažu trud u razdvajanje otpada i očekuju da se taj trud cijeni. Kada vide kamione koji miješaju reciklabilni otpad s običnim, osjećaju se obeshrabreno i pitaju se vrijedi li njihov trud.

Karlobag se nalazi na prekretnici. Može nastaviti putem kojim trenutno ide i suočiti se s dugoročnim posljedicama po okoliš i turizam, ili može odlučiti učiti od drugih, tražiti stručnu pomoć i primijeniti dokazane metode upravljanja otpadom. Izbor je na općinskim vlastima, ali građani će sigurno imati svoj glas kada bude vrijeme za odlučivanje o budućnosti svog grada.