Istraživanje pokazuje da ljudi danas smatraju da starija dob počinje kasnije nego u prošlosti. Promjene u percepciji starije dobi mogu utjecati na to kako se pripremamo za starenje te kako gledamo na starije osobe.
Istraživači predlažu novu teoriju o početku Parkinsonove bolesti, povezujući ju s okolišnim toksinima poput pesticida i industrijskih kemikalija. Ovo otkriće može otvoriti put ka prevenciji i boljem razumijevanju moždanih bolesti, naglašavajući važnost okoliša u razvoju neurodegenerativnih stanja.
Nedavna studija Sveučilišta u Ottawi istražuje kako generacije koriste emojije, posebice naglašavajući neizvjesnost starijih odraslih u njihovoj upotrebi. Iako razumiju značenje, nedostaje im samopouzdanje za češće korištenje.
U novom istraživanju objavljenom u časopisu Cortex, znanstvenici sa Sveučilišta Concordia koristili su tehniku analize mreže kako bi identificirali suptilne promjene u kognitivnim funkcijama koje standardne analize često ne otkrivaju. Studija ističe važnost izvršnih funkcija i brzine obrade u predviđanju kognitivnih promjena.
Novo istraživanje pokazuje zapanjujuće sličnosti u promjenama gena u mozgu kod osoba sa shizofrenijom i starijih, ukazujući na zajedničku biološku osnovu kognitivnih oštećenja. Tim znanstvenika proučavao je ekspresiju gena u milijunima stanica, otkrivajući koordinirane promjene koje mogu pružiti nove uvide u liječenje.
Istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji, San Francisco i Harvarda otkriva kako oboljeli od demencije i njihovi skrbnici gube društvene mreže zbog kognitivnih izazova. Stručnjaci sugeriraju screening za osamljenost i predstavljaju prilagodljive aktivnosti koje mogu održati društvenu povezanost, ključnu za kvalitetu života.