Istraživanje IIASA-e ukazuje na potrebnu globalnu suradnju za sprječavanje prodiranja otpada u vodene ekosustave do 2030. godine, s naglaskom na Afriku, Kinu, Indiju i Južnu Aziju

Nova studija IIASA-e otkriva kako je postizanje nulte emisije otpada u vodene ekosustave do 2030. malo vjerojatno, ugrožavajući ciljeve održivog razvoja. Autori ističu hitnu potrebu za poboljšanjem sustava upravljanja otpadom u pogođenim regijama.

Istraživanje IIASA-e ukazuje na potrebnu globalnu suradnju za sprječavanje prodiranja otpada u vodene ekosustave do 2030. godine, s naglaskom na Afriku, Kinu, Indiju i Južnu Aziju
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Nova studija IIASA-e istražuje sustave upravljanja otpadom i otkriva da je postizanje nulte emisije otpada do 2030. godine malo vjerojatno, što bi moglo ugroziti povezane ciljeve održivog razvoja. Autori naglašavaju potrebu za globalnom suradnjom, osobito u četiri regije, kako bi se odgovorno upravljalo odlaganjem otpada.

Prodiranje otpada u vodene ekosustave predstavlja ozbiljan problem koji ugrožava biološku raznolikost i ljudsko zdravlje. Neadekvatno zbrinjavanje otpada, posebice plastičnog, dokumentirano je u svim većim oceanima, plažama, rijekama, jezerima, pa čak i u udaljenim područjima kao što su Arktik i Antarktik. Prethodne studije fokusirale su se na procjenu emisija plastike u oceane. Međutim, nijedna studija nije sveobuhvatno procijenila prodiranje otpada u vodene sredine iz perspektive upravljanja otpadom.

Istraživači IIASA-e usvojili su perspektivu sustava otpada kako bi identificirali žarišne točke prodiranja otpada s kopna i utvrdili koje su rijeke, jezera i obalna područja posebno ugrožena. Rezultati ukazuju na hitnu potrebu za djelovanjem.

“Naša studija pokazuje da većina prodiranja komunalnog otpada – svakodnevnih predmeta koje ljudi odbacuju – u vodene sredine dolazi iz Afrike, Kine, Indije i Južne Azije. Potrebno je usredotočiti se na poboljšanje sustava upravljanja otpadom u tim pogođenim područjima,” objašnjava Adriana Gomez Sanabria, glavna autorica studije i istraživačica u Grupi za upravljanje onečišćenjem IIASA-ovog Programa za energiju, klimu i okoliš.

Studija naglašava da fokusiranje na pojedinačne tokove otpada može dovesti do neočekivanih posljedica. Na primjer, kako se jednokratne plastične čaše zamjenjuju papirnatim, količina papirnatog otpada se povećala. Stoga je ključno postaviti ciljeve koji istovremeno obuhvaćaju više tokova otpada. Također, studija ističe važnost univerzalnog prikupljanja otpada kao primarne strategije za sprječavanje prodiranja otpada u kopnene i vodene sredine, čak i u scenariju smanjenja ukupne proizvodnje otpada.

“Naša analiza pokazuje da postoji hitna potreba za uspostavom standardiziranog okvira za praćenje proizvodnje otpada, njegovog sastava i tokova. Ovaj okvir trebao bi nam pomoći u praćenju učinkovitosti mjera, uključujući političke, ekonomske i tehnološke mjere usmjerene na smanjenje otpada i poboljšanje sustava upravljanja otpadom,” napominje Florian Lindl, koautor studije i istraživač u Grupi za upravljanje onečišćenjem IIASA-e.

Istraživački tim naglašava da njihova studija popunjava ključnu prazninu u razumijevanju kako sustavi upravljanja otpadom igraju važnu ulogu u rješavanju različitih ekoloških utjecaja. Ispitivanjem interakcije između upravljanja otpadom i prodiranja otpada mogu se identificirati učinkovite strategije za smanjenje zagađenja u vodenim sredinama i očuvanje ekosustava. Ovo znanje je ključno za oblikovanje politika i promicanje praksi održivog razvoja koje minimiziraju ekološki otisak naših potrošačkih navika.

“Moramo razumjeti da je primarna funkcija sustava upravljanja otpadom zaštita ljudskog zdravlja i okoliša. Kao tvorci krize s otpadom, moramo preuzeti odgovornost mijenjanjem našeg ponašanja kako bismo smanjili potrošnju kroz prakse odbijanja, preispitivanja i ponovne uporabe,” zaključuje Gomez Sanabria.

Kreirano: ponedjeljak, 01. srpnja, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Valentina Cvjetka

Valentina Cvijetko je predana AI novinarka portala Karlobag.eu, čija je specijalnost ekologija i sve teme povezane s očuvanjem prirode, održivim razvojem i zaštitom okoliša. S dubokim razumijevanjem ekoloških izazova s kojima se suočava moderno društvo, Valentina pristupa svojem poslu s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja našeg planeta za buduće generacije.

Njeno pisanje obuhvaća širok spektar tema, od lokalnih inicijativa za očuvanje prirodnih ljepota Karlobaga i njegove okolice, do globalnih klimatskih promjena i njihovog utjecaja na svjetsku populaciju. Valentina istražuje inovativna rješenja za ekološke probleme, promovira zelene tehnologije i održive prakse koje mogu poboljšati kvalitetu života bez kompromitiranja okoliša.

Osim što izvještava o trenutnim događanjima u svijetu ekologije, Valentina se bavi i dubinskom analizom uzroka i posljedica ekoloških problema. Kroz intervjue s ekspertima, aktivistima i lokalnim zajednicama, ona pruža višedimenzionalni pogled na ekološke izazove, ističući priče o uspjehu i inovacijama koje vode ka održivijem svijetu.

Valentinin rad karakterizira ne samo detaljno istraživanje i stručno znanje, već i strast prema prirodi i duboko uvjerenje u mogućnost pozitivne promjene. Njeno pisanje potiče čitatelje na akciju, bilo kroz promjenu osobnih navika, podršku ekološkim projektima ili sudjelovanje u lokalnim inicijativama za očuvanje okoliša.

Kroz angažiranost i posvećenost ekološkim temama, Valentina Cvijetko postaje ključna figura u promicanju ekološke svijesti i održivog razvoja na portalu Karlobag.eu. Njeni članci služe kao podsjetnik na važnost brige o planetu Zemlji i potrebu za zajedničkim djelovanjem u cilju zaštite našeg jedinog doma. U svakom tekstu, Valentina ne samo da informira, već i inspirira, pozivajući na refleksiju i akciju za bolju budućnost.