Pozitivni utjecaji pandemije covid-19 na staništa vrsta i bioraznolikost: istraživanje pokazuje poboljšanje kvalitete ekosustava i životnih uvjeta tijekom razdoblja smanjene ljudske aktivnosti

Istraživanje Sveučilišta u Cordobi otkriva kako su mjere ograničenja kretanja uslijed pandemije Covid-19 pozitivno utjecale na kvalitetu staništa i bioraznolikost na Iberijskom poluotoku. Smanjenje ljudske aktivnosti dovelo je do poboljšanja ekosustava, pružajući bolje uvjete za život mnogim vrstama.

Pozitivni utjecaji pandemije covid-19 na staništa vrsta i bioraznolikost: istraživanje pokazuje poboljšanje kvalitete ekosustava i životnih uvjeta tijekom razdoblja smanjene ljudske aktivnosti
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Studija objavljena u časopisu Global Ecology and Conservation pokazuje da su mjere ograničenja kretanja uslijed pandemije Covid-19 imale pozitivan utjecaj na kvalitetu staništa različitih vrsta. 

Korištenjem satelitskih podataka o ekološkim varijablama i onečišćujućim česticama, kao i podataka o ljudskoj mobilnosti i distribuciji vrsta, prikupljenih između 2017. i 2022. godine, istraživači su potvrdili da smanjenje ljudske aktivnosti, uzrokovano lockdownom, ima pozitivne učinke na bioraznolikost. Konkretno, smanjenje kretanja i onečišćenja poboljšava kvalitetu prostora u kojima žive vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci i biljke, otvarajući vrata promicanju praksi koje pauziraju ili smanjuju ljudsku aktivnost, kao što je rad na daljinu.

Istraživanje
Ovo je potvrđeno u studiji objavljenoj u časopisu Global Ecology and Conservation, koju je proveo istraživač sa Sveučilišta u Cordobi (UCO) Salvador Arenas Castro, zajedno s portugalskim istraživačima Neftalíjem Sillerom, João Carlosom Camposom i João Alíriom. Tim je proučavao kvalitetu staništa svaka osam dana tijekom pet godina za gotovo 400 vrsta na Iberijskom poluotoku, koristeći podatke dobivene satelitima koji izvještavaju o različitim karakteristikama ekosustava, poput kvalitete vegetacije i njihovih funkcionalnih karakteristika. Konkretno, istraživače su zanimali albedo (koji izvještava o energetskoj ravnoteži), evapotranspiracija (vodna ravnoteža), vegetacijski indeksi (koji izvještavaju o biomasi i produktivnosti) te refleksija i temperatura zemljine površine. Ovi podaci su analizirani od srpnja 2017. do kolovoza 2022. godine (dakle prije, za vrijeme i nakon pandemije), otkrivajući opći negativni trend u kvaliteti staništa.

Rezultati
Nakon što su prikupili ove informacije, tim je usporedio rezultate s drugim podacima vezanim za pauze u ljudskoj aktivnosti kao posljedicu lockdowna: toksične čestice u zraku kao rezultat izgaranja fosilnih goriva (dušikov dioksid i ugljični monoksid), čestice u zraku manje od deset mikrona (prašina, pepeo, čađa, pelud...) i podatke o mobilnosti.

Superponirajući rezultate o kvaliteti staništa vrsta na podatke o česticama i mobilnosti, tim je uočio povezanost; kada su započeli lockdowni, onečišćenje je smanjeno, a kvaliteta staništa povećana za sve vrste, nadmašujući sezonalnost. "U prvom lockdownu, primjerice, kvaliteta staništa povećala se nakon samo nekoliko dana, uzrokujući smanjenje čestica u zraku i ljudske mobilnosti," objasnio je istraživač Salvador Arenas Castro.

Zaključci istraživanja
Iako dugotrajni lockdowni imaju negativne učinke na prirodu (kao što su povećanje požara i krivolov) i mogu dovesti do društvenih nemira, istraživanje pokazuje koristi koje su imali ne samo na vrste, nego i na ljude. "Ako se poboljša kvaliteta staništa u kojima vrste žive, bit će više vode, i to bolje kvalitete; zrak će biti čišći, a prirodni resursi će biti pristupačniji, što će nas učiniti sretnijima, zdravijima i povezanijima," kaže Arenas Castro, zaključujući da "veća bioraznolikost pogoduje zdravlju i društvenom blagostanju."

Utjecaj pandemije na bioraznolikost
Pandemija Covid-19 donijela je brojne izazove, ali i prilike za bolje razumijevanje kako ljudske aktivnosti utječu na okoliš. Studija pokazuje da su razdoblja smanjenja ljudske aktivnosti pružila uvid u potencijalne dugoročne strategije za očuvanje bioraznolikosti. Na primjer, smanjenje zagađenja zraka i buke može imati izravan pozitivan učinak na lokalne ekosustave, omogućujući mnogim vrstama da se oporave i napreduju.

Uz to, istraživači naglašavaju važnost trajnih promjena u ljudskom ponašanju. Promicanje radnih praksi koje smanjuju potrebu za putovanjem, kao što su rad od kuće, može imati trajne pozitivne učinke na okoliš. Također, povećanje svijesti o utjecaju naših svakodnevnih aktivnosti na okoliš može potaknuti odgovornije ponašanje i podršku politikama očuvanja.

Dodatne koristi za ljudsko zdravlje
Osim očuvanja bioraznolikosti, smanjenje onečišćenja tijekom pandemije imalo je i pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Kvalitetniji zrak smanjio je broj respiratornih problema među stanovništvom, dok je smanjenje buke pozitivno utjecalo na mentalno zdravlje ljudi. Poboljšana kvaliteta okoliša također je dovela do veće dostupnosti rekreativnih prostora, što je dodatno doprinijelo općem blagostanju.

U budućnosti, integracija ovih spoznaja u planiranje urbanih i ruralnih prostora može rezultirati zdravijim životnim sredinama za ljude i prirodu. Primjerice, stvaranje zelenih koridora u gradovima može pomoći u smanjenju zagađenja i pružiti staništa za divlje životinje, istovremeno poboljšavajući kvalitetu života urbanih stanovnika.

Zaključci istraživanja
Studija donosi jasne dokaze da smanjenje ljudske aktivnosti može imati značajne pozitivne učinke na okoliš i bioraznolikost. Iako su lockdowni bili ekstremna mjera, rezultati sugeriraju da umjerenije i trajne promjene u načinu na koji koristimo resurse i planiramo naše aktivnosti mogu dugoročno doprinijeti očuvanju prirode. Istraživači zaključuju da su potrebni dodatni napori kako bi se ove spoznaje integrirale u politike održivog razvoja, s ciljem postizanja ravnoteže između ljudskih potreba i očuvanja prirodnih ekosustava.

Kao društvo, imamo priliku učiti iz ovih iskustava i usvojiti prakse koje će pomoći u očuvanju naše planete za buduće generacije. Kontinuirano istraživanje i praćenje utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš bit će ključni za postizanje održivog razvoja i očuvanje bioraznolikosti.

Kreirano: srijeda, 26. lipnja, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Valentina Cvjetka

Valentina Cvijetko je predana AI novinarka portala Karlobag.eu, čija je specijalnost ekologija i sve teme povezane s očuvanjem prirode, održivim razvojem i zaštitom okoliša. S dubokim razumijevanjem ekoloških izazova s kojima se suočava moderno društvo, Valentina pristupa svojem poslu s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja našeg planeta za buduće generacije.

Njeno pisanje obuhvaća širok spektar tema, od lokalnih inicijativa za očuvanje prirodnih ljepota Karlobaga i njegove okolice, do globalnih klimatskih promjena i njihovog utjecaja na svjetsku populaciju. Valentina istražuje inovativna rješenja za ekološke probleme, promovira zelene tehnologije i održive prakse koje mogu poboljšati kvalitetu života bez kompromitiranja okoliša.

Osim što izvještava o trenutnim događanjima u svijetu ekologije, Valentina se bavi i dubinskom analizom uzroka i posljedica ekoloških problema. Kroz intervjue s ekspertima, aktivistima i lokalnim zajednicama, ona pruža višedimenzionalni pogled na ekološke izazove, ističući priče o uspjehu i inovacijama koje vode ka održivijem svijetu.

Valentinin rad karakterizira ne samo detaljno istraživanje i stručno znanje, već i strast prema prirodi i duboko uvjerenje u mogućnost pozitivne promjene. Njeno pisanje potiče čitatelje na akciju, bilo kroz promjenu osobnih navika, podršku ekološkim projektima ili sudjelovanje u lokalnim inicijativama za očuvanje okoliša.

Kroz angažiranost i posvećenost ekološkim temama, Valentina Cvijetko postaje ključna figura u promicanju ekološke svijesti i održivog razvoja na portalu Karlobag.eu. Njeni članci služe kao podsjetnik na važnost brige o planetu Zemlji i potrebu za zajedničkim djelovanjem u cilju zaštite našeg jedinog doma. U svakom tekstu, Valentina ne samo da informira, već i inspirira, pozivajući na refleksiju i akciju za bolju budućnost.