Dvije istraživačke skupine na Sveučilištu UCO ostvarile su značajan napredak u ekološkom zbrinjavanju komunalnog mulja, otkrivši metodu koja zahtijeva manje resursa za pretvorbu navedenog otpada u aktivni ugljen. Ovaj materijal, poznat po svojim adsorpcijskim svojstvima, nalazi primjenu u brojnim industrijskim procesima.

Komunalni mulj, čvrsti otpad koji nastaje tijekom obrade otpadnih voda, predstavlja sve veći problem u upravljanju otpadom. Prema podacima Ministarstva za ekološku tranziciju i demografski izazov, samo u Španjolskoj je 2021. godine proizvedeno 1,2 milijuna tona ovog otpada. Iako se dio mulja može koristiti u poljoprivredi, primjerice kao gnojivo nakon kompostiranja, visoka koncentracija metala ograničava njegovu upotrebu i stvara dodatne ekološke probleme.

Nedavno provedeno istraživanje uspjelo je ovaj otpad pretvoriti u aktivni ugljen, proizvod visoke dodane vrijednosti i od velikog interesa za industriju. Zahvaljujući visokoj poroznosti, ovaj spoj ima iznimnu sposobnost adsorpcije molekula na svojoj površini, što ga čini izuzetno korisnim u procesima dekontaminacije, uključujući pročišćavanje vode i obradu plinova. Ovim otkrićem otvara se put ka inovativnom rješenju problema upravljanja otpadom, pružajući istodobno ekološki prihvatljivu alternativu za industrijsku upotrebu.

Projekt je rezultat suradnje skupina za Anorgansku kemiju, Bioinženjering otpada i Zeleno inženjerstvo na Sveučilištu u Cordobi (UCO). Iako pretvorba komunalnog mulja u aktivni ugljen nije novost, "studija dokazuje mogućnost dobivanja ovog materijala pod povoljnijim i održivijim uvjetima, uz dobivanje proizvoda visoke kvalitete," istaknula je María Carmen Gutiérrez, jedna od autorica studije.

U usporedbi s ranijim sličnim radovima, ova studija uspjela je transformirati mulj snižavanjem temperature potrebne za provedbu procesa, što znači da procedura oporavke otpada ima manje energetske troškove, objasnila je Almudena Benítez, još jedna od istraživačica projekta. Studija je također uspjela smanjiti količinu onoga što se u znanstvenoj literaturi naziva "aktivirajućim sredstvom", tvar koja aktivira ili ubrzava termokemijsku reakciju kroz koju otpad postaje koristan proizvod za društvo.

Tijekom procesa, nakon prve faze sušenja mulja, suhi otpad se miješa s aktivirajućim sredstvom. Smjesa potom prolazi kroz proces pirolize (zagrijavanje na visokim temperaturama, u odsutnosti kisika, što karbonizira ostatak) i tretman koji pročišćava i uklanja određene minerale. "S praktične točke gledišta, važno je predložiti rješenja koja se kasnije mogu provesti na industrijskoj razini," rekla je María Ángeles Martín, profesorica kemijskog inženjerstva na Sveučilištu u Cordobi. Osim što koristi manje resursa, "to je jedan od najjednostavnijih postupaka u literaturi, koji koristi tehnologije koje već postoje na tržištu na industrijskoj razini," zaključila je.

Za sada se rad, koji proizlazi iz doktorske teze istraživača Hansija Martíneza, fokusirao na provjeru kvalitete aktivnog ugljena koji se može dobiti iz komunalnog mulja. Sljedeći korak, kako je objasnila istraživačka skupina, je da sama skupina razvije primjene prikladne za ovaj materijal.

Izvor: Universidad de Córdoba