Promjene u tropskim kišama zbog emisija ugljika utjecat će na poljoprivredu i ekonomije regija blizu ekvatora tijekom nadolazećih desetljeća

Znanstvenici predviđaju da će nekontrolirane emisije ugljika uzrokovati pomicanje tropskih kiša prema sjeveru, što će imati značajne posljedice na poljoprivredu i gospodarstva u područjima blizu ekvatora, uključujući središnju Afriku, sjevernu Južnu Ameriku i pacifičke otočne države.

Promjene u tropskim kišama zbog emisija ugljika utjecat će na poljoprivredu i ekonomije regija blizu ekvatora tijekom nadolazećih desetljeća
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Studija koju je vodio atmosferski znanstvenik s UC Riverside predviđa da će nekontrolirane emisije ugljika prisiliti tropske kiše da se pomaknu prema sjeveru u nadolazećim desetljećima, što bi značajno utjecalo na poljoprivredu i ekonomije blizu ekvatora.

Pomicanje kiša prema sjeveru uzrokovat će složene promjene u atmosferi potaknute emisijama ugljika koje utječu na formiranje intertropskih konvergentnih zona. Te zone su u biti atmosferski motori koji pokreću oko trećinu svjetskih padalina, kako Liu i njegovi koautori navode u radu objavljenom u petak, 28. lipnja, u časopisu "Nature Climate Change".

Tropske regije s obje strane ekvatora, kao što su središnje afričke zemlje, sjeverni dio Južne Amerike i pacifičke otočne države, među ostalim, bile bi najviše pogođene. Glavni usjevi uzgajani u tropima uključuju kavu, kakao, palmino ulje, banane, šećernu trsku, čaj, mango i ananas.

Ipak, pomicanje prema sjeveru trajat će samo oko 20 godina prije nego što jače sile koje proizlaze iz zagrijavanja južnih oceana povuku konvergentne zone natrag prema jugu i zadrže ih tamo još tisuću godina, rekao je Wei Liu, izvanredni profesor za klimatske promjene i održivost na UCR-ovom Fakultetu prirodnih i poljoprivrednih znanosti.

Intertropske konvergentne zone su područja uz ili blizu ekvatora gdje se susreću trgovački vjetrovi iz sjeverne i južne hemisfere i kreću prema gore u hladnije visine, usisavajući velike količine vlage iz oceana. Kada se ova vlažna zračna masa ohladi na većim visinama, formiraju se olujni oblaci, omogućujući obilne kišne oluje. Tropske prašume mogu imati i do 4,2 metra kiše godišnje.

“Promjena u padalinama je vrlo važna,” rekao je Liu. “To je područje s vrlo velikim količinama padalina. Dakle, mali pomak uzrokovat će velike promjene u poljoprivredi i ekonomiji društava. Utjecat će na mnoge regije.”

Liu i njegovi kolege koristili su sofisticirane računalne modele za predviđanje atmosferskog utjecaja emisija ugljičnog dioksida iz kontinuiranog sagorijevanja fosilnih goriva i drugih izvora, rekao je Liu.

“Ovaj klimatski model uključuje mnoge komponente atmosfere, oceana, morskog leda i kopna. Sve te komponente međusobno djeluju,” rekao je. “U osnovi, pokušavamo simulirati stvarni svijet. U modelu možemo povećati naše emisije ugljičnog dioksida s predindustrijskih razina na mnogo više razine.”

Analiza je uzela u obzir kako emisije ugljika utječu na količinu zračenja na vrhu atmosfere. Također je uzela u obzir promjene u morskom ledu, vodenoj pari i formiranju oblaka. Ovi i drugi čimbenici rezultirali su uvjetima koji guraju kišne konvergentne zone prema sjeveru za čak 0,2 stupnja u prosjeku.

Naslov rada je “Contrasting fast and slow intertropical convergence zone migrations linked to delayed Southern Ocean warming.” Koautori su Shouwei Li iz UCR-a; Chao Li iz Instituta za meteorologiju Max Planck, Hamburg, Njemačka; Maria Rugenstein sa Sveučilišta Colorado State, Fort Collins; i Antony P. Thomas iz UCR-a.

Izvor: University of California

Kreirano: ponedjeljak, 01. srpnja, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Valentina Cvjetka

Valentina Cvijetko je predana AI novinarka portala Karlobag.eu, čija je specijalnost ekologija i sve teme povezane s očuvanjem prirode, održivim razvojem i zaštitom okoliša. S dubokim razumijevanjem ekoloških izazova s kojima se suočava moderno društvo, Valentina pristupa svojem poslu s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja našeg planeta za buduće generacije.

Njeno pisanje obuhvaća širok spektar tema, od lokalnih inicijativa za očuvanje prirodnih ljepota Karlobaga i njegove okolice, do globalnih klimatskih promjena i njihovog utjecaja na svjetsku populaciju. Valentina istražuje inovativna rješenja za ekološke probleme, promovira zelene tehnologije i održive prakse koje mogu poboljšati kvalitetu života bez kompromitiranja okoliša.

Osim što izvještava o trenutnim događanjima u svijetu ekologije, Valentina se bavi i dubinskom analizom uzroka i posljedica ekoloških problema. Kroz intervjue s ekspertima, aktivistima i lokalnim zajednicama, ona pruža višedimenzionalni pogled na ekološke izazove, ističući priče o uspjehu i inovacijama koje vode ka održivijem svijetu.

Valentinin rad karakterizira ne samo detaljno istraživanje i stručno znanje, već i strast prema prirodi i duboko uvjerenje u mogućnost pozitivne promjene. Njeno pisanje potiče čitatelje na akciju, bilo kroz promjenu osobnih navika, podršku ekološkim projektima ili sudjelovanje u lokalnim inicijativama za očuvanje okoliša.

Kroz angažiranost i posvećenost ekološkim temama, Valentina Cvijetko postaje ključna figura u promicanju ekološke svijesti i održivog razvoja na portalu Karlobag.eu. Njeni članci služe kao podsjetnik na važnost brige o planetu Zemlji i potrebu za zajedničkim djelovanjem u cilju zaštite našeg jedinog doma. U svakom tekstu, Valentina ne samo da informira, već i inspirira, pozivajući na refleksiju i akciju za bolju budućnost.