Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković sudjelovala je na Vijeću ministara za okoliš 17. lipnja 2024. u Luksemburgu. Europsku komisiju predstavljali su povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius i povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra.

Ministri su podržali usvajanje općih pristupa za Direktivu o praćenju tla, Direktivu o zelenim tvrdnjama te reviziju Direktive o otpadu, kao i Zaključke Vijeća o 8. EAP-u.

Usvojena je i Uredba o obnovi prirode koja ima za cilj uvođenje mjera za obnovu najmanje 20% kopnenih i morskih područja EU-a do 2030.g. i svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050.g. Ministrica Vučković je istaknula da Hrvatska prepoznaje važnost ovog dosjea u preokretanju trenda gubitka bioraznolikosti kao i njegovu osjetljivost te potrebu kontinuiranog praćenja njegovih socio-ekonomskih učinaka.

S obzirom na važnost zaštite tla kao neobnovljivog prirodnog resursa, Akt o praćenju tla ima za cilj uspostaviti čvrst i dosljedan okvir za praćenje tla u EU. Njime se uvodi i postupna provedba održivog upravljanja tlom i pristup rješavanju neprihvatljivih rizika za zdravlje i okoliš zbog onečišćenja tla. Fleksibilnost u primjeni načela održivog upravljanja tlom daje mogućnost da svaka država članica definira vlastiti popis praksi, uzimajući u obzir postojeće ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike.

Cilj Direktive o zelenim tvrdnjama je osigurati da su tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš pouzdane, usporedive i provjerljive u cijeloj EU-u te pomoći u uspostavi jednakih uvjeta u pogledu okolišne učinkovitosti proizvoda. Na temelju tog prijedloga, poduzeća i trgovci morat će dokazati dobrovoljne tvrdnje o okolišnim i klimatskim obilježjima svojih proizvoda ili svojih organizacija. Ovo je posebice važno za izgradnju povjerenja potrošača prema okolišnim informacijama, oznakama na proizvodima, kao i za poslovni sektor da zna pravila koja se uspostavljaju na zajedničkom tržištu te da se nagrade prakse koje su istinite i doprinose zaštiti potrošača i okoliša. Hrvatska se dodatno zalagala da se i poljoprivrednicima omogući korištenje „zelenih tvrdnji“ kroz pojednostavljeni postupak, bez administrativnih opterećenja sukladno strateškim planovima i eko-shemama iz ZPP-a.

Izmjenom Direktive o otpadu po prvi put se uvode obvezujući ciljevi - smanjenje nastanka otpada od hrane za sve države članice do 2030. (za 10% u preradi i proizvodnji hrane i za 30% u maloprodaji, ugostiteljstvu i kućanstvima). Time se žele smanjiti utjecaji prehrambenog sustava povezanih s nastankom otpada od hrane na okoliš i klimu i povećati sigurnost opskrbe hranom. Prijedlogom se predviđa i uvođenje programa proširene odgovornosti proizvođača za tekstilne proizvode u cilju smanjenja utjecaja tekstilne industrije na ljudsko zdravlje i okoliš te promicanja istraživanja i razvoja inovativnih tehnologija za kružnost tekstilnog sektora.

Ministrica Vučković podržala je ciljeve smanjenja otpada od hrane prvenstveno zbog važnosti adresiranja negativnih utjecaja otpada od hrane i značajnog doprinosa takvih ciljeva ispunjavanju međunarodnih obveza EU-a i država članica, uključujući i ciljeve održivog razvoja.

Također je pozdravila i naglasila važnost pravovremenog donošenja kriterija za ukidanje statusa tekstilnog otpada od strane EK kako bi se osiguralo jednako postupanje u svim državama članicama.

Zaključci o 8. programu djelovanja za okoliš - put prema zelenoj, pravednoj i uključivoj tranziciji za održivu Europu predstavljaju odgovor Vijeća za okoliš na objavljeno Izvješće EK o preispitivanju 8. EAP-a na sredini razdoblja i daju političke smjernice novoj EK za politike zaštite okoliša i klime do 2030. Hrvatska ističe da Zaključci na odgovarajući način obrađuju sve potrebne okolišne i klimatske politike i pozivaju na niz važnih mjera i aktivnosti kako bi se ostvarili prioritetni ciljevi 8. EAP-a do 2030. Ministrica Vučković je napomenula da je reforma subvencija štetnih za okoliš vrlo osjetljivo pitanje na nacionalnoj razini i dodala da treba uzeti u obzir socio-ekonomske učinke postupnog ukidanja potpora, uključujući sektore poljoprivrede i ribarstva u kojima fosilna goriva čine značajan udio fiksnih troškova u ukupnim troškovima poslovanja. Pritom je važno osigurati ekonomsku održivost i pravednu tranziciju poljoprivrednog, ribarskog i ostalih sektora.

Održana je i rasprava o klimatskom cilju 2040., za koji se predlaže smanjenje stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na 1990., kako bi EU ostao na dobrom putu da postigne klimatsku neutralnost do 2050., sukladno s Europskim zakonom o klimi. Ministrica Vučković je naglasila kako Hrvatska podržava sve napore koje EU ulaže u zelenu tranziciju i ostvarivanje zadanih klimatskih ciljeva, ali je potrebno osigurati politike i mehanizme kojima će se omogućiti pravedna tranziciju prema klimatskoj neutralnosti i osigurati da nitko ne bude zapostavljen. Ključnim smatra voditi računa o ekonomskoj održivosti svih sektora kao i o ranjivosti određenih društvenih skupina. Zaključno je istaknula kako je nužno donijeti mjere i osigurati dovoljna financijska sredstva kako bismo zaštitili građane Europske unije i ojačali konkurentnost europskog gospodarstva.

Na marginama Vijeća održan je bilateralni sastanak ministrice Vučković s državnom tajnicom u Ministarstvu energetike Mađarske Anikóm Raisz na temu prioriteta mađarskog predsjedanja Vijećem EU-a u drugoj polovici godine.