Danas su, u okviru vladinih napora za ažuriranje zakonodavnih okvira, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, zajedno s ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marinom Piletićem, predstavili nacrt izmjena Zakona o strancima. Prezentacija je obavljena u suradnji s partnerima iz socijalnog sektora, nakon čega će uslijediti period javnog savjetovanja.

Ministar Božinović je na početku naglasio kako je inicijativa za izmjenom Zakona motivirana značajnim povećanjem broja zakonitih migracija nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije. Napomenuo je da su strani državljani, koji dolaze u Hrvatsku, primarno zainteresirani za radne prilike, dok su razlozi poput obiteljskog ponovnog ujedinjenja, obrazovanja i studiranja u drugom planu.

U kontekstu migracijskih trendova, Božinović je istaknuo da većinu useljenika čine radnici niže kvalifikacijske razine, koje u zemlju dovode domaći poslodavci, te da je njihov boravak u Hrvatskoj većinom privremen.

Izložio je kako je, s obzirom na trenutačne demografske trendove i smanjenje broja stanovnika u nekim područjima, useljavanje nužno kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada. Time se želi osigurati da broj radno sposobnog stanovništva ostane na razini koja podržava stabilno funkcioniranje ekonomije i društva u cjelini.

Božinović je detaljno objasnio kako je tijekom 2022. godine u Hrvatsku uselilo 57.972 osoba. Od tog broja, 29.200 osoba bilo je državljana drugih europskih zemalja, dok je 13.261 osoba došla iz zemalja izvan Europe. Hrvatsko državljanstvo imalo je 10.340 useljenika, a 5167 osoba bilo je državljana zemalja članica Europske unije.

U pogledu sektora zaposlenja, ministar je naveo da je najviše dozvola za boravak i rad izdano u građevinskom sektoru (40%), za čime slijede ugostiteljstvo i turizam (26%) te industrija (14%).

Kada se radi o nacionalnoj pripadnosti, najveći broj dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (22%), a zatim slijede državljani Srbije i Nepala (po 14%), te ostale nacionalnosti (11%).

Kao ključni cilj izmjena Zakona o strancima, Božinović je istaknuo usklađivanje s novim EU direktivama o tzv. plavoj karti, što bi trebalo pomoći u privlačenju visokokvalificiranih radnika, uključujući i one iz ICT sektora koji nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju ali posjeduju relevantno radno iskustvo.

Dodatni razlozi za predložene izmjene uključuju poboljšanje sustava zapošljavanja stranih radnika, regulaciju uvjeta za njihovo zapošljavanje i niz drugih poboljšanja usmjerenih na zadržavanje visokokvalificirane radne snage koja je završila školovanje u Hrvatskoj, kao i dugoročno zaposlenih radnika, članova obitelji hrvatskih državljana, hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

S ciljem pojednostavnjenja administrativnih procesa i povećanja fleksibilnosti na tržištu rada, predložene izmjene Zakona o strancima, koje je iznio ministar Božinović, uključuju olakšavanje promjene zanimanja i poslodavca za strane radnike te uvođenje obveze dokazivanja kompetencija za zanimanja za koja postoji nedostatak radne snage. Također, planira se uvesti i određivanje minimalnog postotka zaposlenih hrvatskih radnika u domaćim tvrtkama, koji bi iznosio 16 posto za zanimanja koja nisu deficitarna, odnosno 8 posto za ona koja jesu.

Kako bi se osiguralo da strani radnici, koji dolaze iz zemalja s obveznim viznim režimom, budu adekvatno zbrinuti u slučaju odustajanja poslodavca od zapošljavanja, uvodi se sustav zadužnica. Ovaj mehanizam ima za cilj pokriti troškove povratka radnika u matičnu zemlju, čime se smanjuje administrativni i financijski teret na državnim institucijama.

Ministar Božinović dodatno je pojasnio kako novi zakon predviđa zaštitne mjere za strane radnike, omogućavajući im period od 60 dana nezaposlenosti nakon isteka ugovora o radu. Ukoliko stranim radnicima smještaj pruža poslodavac, zakon će također zahtijevati dokaze o primjerenosti tog smještaja, čiji će se uvjeti definirati podzakonskim aktima.

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je kako je uvođenje stranih radnika u hrvatsko gospodarstvo dovelo do prve pozitivne migracijske bilance, odgovarajući time na izazove s kojima se hrvatsko gospodarstvo suočavalo.

Nadalje, Piletić je naglasio uvođenje mjera protiv neprijavljenog rada, uključujući crnu listu poslodavaca koji ne prijavljuju radnike, te najavio strože kazne za one koji ponavljaju takve prekršaje.

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, izrazila je podršku izmjenama Zakona, naglašavajući njihovu važnost za olakšavanje zapošljavanja stranih radnika i zaštitu prava radnika.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podvukao je kako je Vlada prihvatila većinu sindikalnih prijedloga, uključujući i one koji se odnose na teret povratka stranih radnika i dokazivanje deficitarnih zanimanja pri zapošljavanju stranih radnika.

Vrijedno je spomenuti da u aktivnostima krijumčarenja migranata ne sudjeluju hrvatski državljani, što dodatno naglašava kontrolu i regulaciju migracijskih procesa unutar zemlje.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović detaljno je govorio o problemima s krijumčarenjem migranata tijekom nedavnog sastanka održanog u Sarajevu, ističući kako se ove aktivnosti ne odvijaju unutar granica Hrvatske, već su koncentrirane u susjednoj Bosni i Hercegovini. Napomenuo je kako među krijumčarima nema hrvatskih državljana, a informacije podijeljene na sastanku ukazuju na to da su skupine krijumčara, pretežno sastavljene od državljana Afganistana, pod stalnim nadzorom sigurnosnih službi Bosne i Hercegovine.

Dodatno, Božinović je odgovorio na upite vezane za sigurnosnu situaciju na granici s Srbijom, posebno u kontekstu nedavnih pucnjava koje su, prema njegovim riječima, rezultat sukoba među krijumčarskim bandama. Naglasio je kako hrvatska policija svojim radom uspješno sprječava prelijevanje nesigurnosti na hrvatski teritorij, ističući krijumčarenje migranata kao specifičnu vrstu organiziranog kriminala s visokim financijskim ulozima.

Ministar je također istaknuo kako je Hrvatska bila inicijator međunarodne konferencije o problemu krijumčarenja migranata, održane u Bruxellesu pod pokroviteljstvom predsjednice Europske komisije, naglašavajući važnost zajedničke borbe protiv ovog oblika kriminala, kako za zemlje odredišta tako i za tranzitne zemlje.

Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije, izvijestio je o smanjenju broja nezakonitih prelazaka državne granice i tražitelja azila u tekućoj godini, istaknuvši to kao značajan rezultat u kontekstu općeg povećanja nezakonitih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu. Upozorio je na prisutnost naoružanih migranata i aktivnosti krijumčarskih skupina na području Bihaća, ističući potencijalne sigurnosne rizike za lokalno stanovništvo.

Božinović je zaključno naglasio važnost samostalne zaštite granice, ističući kako Hrvatska raspolaže snažnim graničnim snagama koje su sposobne odgovoriti na sve izazove, promičući politiku samostalne sigurnosti i prilagodbe trenutnim potrebama.