Na svečanosti dodjele činova novim kadetima Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, iznio je važan plan o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka. U suradnji s vrhovnim zapovjedništvom Oružanih snaga Republike Hrvatske te uz angažman stručnjaka i djelatnika, razrađuju se detaljni prijedlozi koji obuhvaćaju različite modele trajanja vojnog roka. Anušić je najavio da će, nakon što se izrade tri konkretna scenarija, prijedlozi biti upućeni premijeru i predsjedniku države radi dogovora o daljnjim koracima implementacije.

Izjava ministra Anušića otkrila je da odluka o obveznom vojnom roku još nije formalno donesena te da će javnost biti obaviještena nakon što se politički dogovori postignu. Naglasio je da trenutna razmatranja ne uključuju samo dužinu roka već i sadržaj vojne obuke, ističući važnost kvalitete i efikasnosti programa obuke u odnosu na samu dužinu trajanja.

Ministar je također upozorio na potrebu za značajnim infrastrukturnim poboljšanjima unutar vojnih objekata, uključujući vojarne i smještajne kapacitete, kako bi se plan o obveznom vojnom roku mogao uspješno provesti. Prema njegovim riječima, zbog obujma logističkih i financijskih priprema, projekt neće biti moguće započeti tijekom tekuće godine.

Ministrov pristup naglašava da je cilj ne samo pripremiti mlade muškarce za moguću obranu zemlje u slučaju agresije, već i pružiti im kvalitetnu obuku koja će ih osposobiti s potrebnim vještinama. Iako se konkretna dobna granica obveznika vojnog roka još uvijek precizira, Anušić je spomenuo da bi, temeljem njegovog iskustva, tri mjeseca mogla biti dovoljna za stjecanje potrebnih vojnih vještina, ali je isto tako naglasio da trajanje nije glavni fokus, već učinkovitost obuke.

Osvrt na pripremu i obuku vojnih obveznika pod vodstvom ministra obrane Ivana Anušića naglašava sveobuhvatni pristup koji se planira primijeniti u edukaciji mladih muškaraca, a po potrebi i žena koje se odluče dobrovoljno prijaviti, u okviru obnovljenog sustava vojnog roka. Program obuke ne samo da uključuje temeljito upoznavanje s oružjem i vojnom opremom poput automatskih pušaka, snajpera i minobacača, već i duboko uranja u vojnu taktiku te fizičku pripremljenost polaznika.

Ministar je detaljno opisao transformaciju koju vojna obuka donosi pojedincima, od potpune fizičke nepripremljenosti do visoke razine kondicije koja omogućava izdržavanje zahtjevnih fizičkih aktivnosti. Primjerice, kroz tri mjeseca, pojedinac može preći put od nemogućnosti trčanja kratkih distanci do sposobnosti da izdrži marš dug 30 kilometara s punom opremom ili da trči 3.200 metara, što postavlja visoke standarde fizičke spreme.

Anušić također ističe da obvezni vojni rok nije samo priprema za moguće ratne sukobe, već ima i širi socio-edukativni značaj. Vojna obuka služi kao platforma za promjenu loših navika, razvoj discipline i usvajanje korisnih životnih vještina poput pravilnog rasporeda spavanja i ograničene upotrebe elektroničkih uređaja. Kroz ovaj program, mladi se socijaliziraju na jedinstven način tijekom svojih formativnih godina, stječući vrijednosti i vještine koje će im koristiti u daljnjem životu.

Nadalje, ministar obrane naglašava da civilna zaštita ne može poslužiti kao zamjena za vojni rok, jer u slučaju ozbiljne nacionalne prijetnje, svi muškarci određenih dobnih skupina postaju potencijalni vojni obveznici, bez obzira na to jesu li prošli vojnu izobrazbu. Stoga, predloženi program obuke ima za cilj osigurati da svi obveznici posjeduju temeljne vojne vještine i fizičku spremnost, doprinoseći općoj sigurnosti i obrambenoj sposobnosti zemlje. Anušićev pristup odražava uvjerenje da je bolje da obveznici imaju vojnu izobrazbu prije nego što se suoče s potrebom za mobilizacijom.