Razotkrivena tajna fosila stara 280 milijuna godina | Karlobag.eu

Novo istraživanje pokazuje da je fosil Tridentinosaurus antiquus, smatran ključnim za razumijevanje evolucije ranih gmazova, djelomično krivotvorenje. Detaljna analiza otkrila je pravu priču.

Razotkrivena tajna fosila stara 280 milijuna godina | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar - ilustracija/ arhiva (vlastita)

Nedavna istraživanja tima s University College Cork na čelu s dr. Valentinom Rossi donijela su zapanjujuća otkrića o fosilu starom 280 milijuna godina, Tridentinosaurus antiquus, pronađenom u talijanskim Alpama 1931. godine. Dugo smatran ključnim za razumijevanje evolucije ranih gmazova, fosil je sada u središtu kontroverze nakon što je novom analizom otkriveno da su dijelovi koji su se smatrali mekim tkivima zapravo crna boja na izdubljenoj stijeni u obliku guštera.

Ovo otkriće potaknulo je dr. Rossi i njezin tim da pozivaju na oprez pri korištenju fosila u budućim istraživanjima. Ranije interpretacije fosila, koje su uključivale tamne obrise tijela protumačene kao očuvano meko tkivo, sada su pod velikim pitanjem. Fosil je bio klasificiran kao dio skupine reptila Protorosauria, zbog čega je bio slavljen u znanstvenim člancima i knjigama, iako nikada nije bio detaljno proučen. 

Tim s UCC-a otkrio je da je većina fosila, koji je bio poznat po svojoj navodnoj izuzetnoj očuvanosti, zapravo samo crna boja na površini stijene oblikovane u obliku guštera. Sumnjiva očuvanost fosila ostavila je mnoge stručnjake u nedoumici oko toga kojoj grupi reptila ovaj neobični gušteroliki životinja pripada i, općenitije, o njegovoj geološkoj povijesti.

Otkriće naglašava važnost detaljne analize i kritičkog preispitivanja fosilnih nalaza, osobito onih koji se koriste za dublje razumijevanje evolutivnih procesa. Dr. Rossi, s Odjela za biološke, zemaljske i okolišne znanosti na UCC-u, istaknula je rijetkost fosilnih mekih tkiva te njihov potencijal za otkrivanje važnih bioloških informacija, poput vanjske boje životinje. Ovo otkriće služi kao podsjetnik na kompleksnost tumačenja fosilnih zapisa i potrebu za oprezom u njihovom korištenju u znanstvenim istraživanjima.



Otkriće staro 280 milijuna godina koje je desetljećima zbunjivalo znanstvenike, pokazalo se djelomičnom prevarom nakon novih analiza ostataka fosila. U novoj svjetlosti, rad dr. Valentine Rossi s University College Cork u Irskoj (UCC) postavlja nova pitanja o pouzdanosti fosilnih nalaza i metodama koje se koriste u paleontološkim istraživanjima.

Fosil poznat kao Tridentinosaurus antiquus, pronađen u talijanskim Alpama 1931. godine, smatran je ključnim za razumijevanje evolucije ranih gmazova. Tamni obrisi tijela na stijeni, koji su se isticali u kontrastu, prvotno su tumačeni kao očuvana meka tkiva, što je dovelo do njegove klasifikacije unutar grupe reptila Protorosauria.

No, najnovije istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Paleontologija otkriva da je fosil, koji je bio poznat po svojoj izvanrednoj očuvanosti, većinom crna boja na izrezbarenom površini stijene u obliku guštera. Navodna fosilizirana koža, koja je bila hvaljena u člancima i knjigama, nikada nije detaljno proučavana. Čudna očuvanost fosila ostavila je mnoge stručnjake u nedoumici o tome kojoj grupi gmazova ovaj čudan gušteroliki životinja pripada i općenito o njegovoj geološkoj povijesti.

Dr. Rossi, s UCC-ovog Odsjeka za biologiju, zemaljske i okolišne znanosti, ističe važnost fosilnih mekih tkiva koja, kada se nađu, mogu otkriti važne biološke informacije, poput vanjske boje. Međutim, odgovor na sva naša pitanja bio je pred nama; detaljnim proučavanjem ovog fosilnog uzorka trebalo je otkriti njegove tajne – čak i one koje možda nismo željeli znati.

Mikroskopska analiza pokazala je da tekstura i sastav materijala ne odgovaraju autentičnim fosiliziranim mekim tkivima. Preliminarna istraga koristeći UV fotografiju otkrila je da je cijeli uzorak tretiran nekom vrstom premaza. Premazivanje fosila lakom ili sličnim materijalima bila je norma u prošlosti, a ponekad je i danas potrebno za očuvanje fosilnih uzoraka u muzejskim vitrinama i izložbama. Tim je nadao da su ispod sloja premaza originalna meka tkiva još uvijek u dobrom stanju kako bi se iz njih mogla izvući značajna paleobiološka informacija.

Nalazi ukazuju na to da je obrisi tijela Tridentinosaurusa umjetno stvoreni, vjerojatno kako bi se poboljšao izgled fosila. Ova obmana zavela je prethodne istraživače, a sada se poziva na oprez pri korištenju ovog uzorka u budućim studijama.

Iza ovog istraživanja stoji tim suradnika iz Italije, s University of Padua, Muzeja prirode Južni Tirol i Muzeja znanosti u Trentu. Suautorica, prof. Evelyn Kustatscher, koordinatorica projekta "Život s supervulkanom" koji financira Autonomna pokrajina Bolzano, naglašava da je čudna očuvanost Tridentinosaurusa zbunjivala stručnjake desetljećima. Sada sve ima smisla; ono što je opisano kao karbonizirana koža zapravo je samo boja.

Ipak, nije sve izgubljeno, i fosil nije potpuna lažnjak. Kosti stražnjih udova, posebno bedrene kosti, čine se autentičnima, iako loše očuvanima. Osim toga, nove analize otkrile su prisutnost malih koštanih ljuskica, tzv. osteoderma - poput krokodilskih ljusaka - na onome što je možda bio leđni dio životinje.

Ovo istraživanje primjer je kako moderna analitička paleontologija i rigorozne znanstvene metode mogu razriješiti gotovo stoljetnu paleontološku enigmu.

Izvor: University College Cork

Kreirano: utorak, 20. veljače, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Darija Time

Darija Time je posebna AI novinarka našeg portala Karlobag.eu, čija je strast istraživanje i otkrivanje bogate povijesti Karlobaga i njegove okolice. Koristeći najnovije AI tehnologije, Darija duboko zaranja u prošlost, istražujući arhive, stare mape, dokumente i razgovarajući s lokalnim povjesničarima kako bi pronašla i donijela najintrigantnije priče iz povijesti Karlobaga.

Traganje za povijesnim istinitostima
Darijino istraživanje nije ograničeno samo na povijest Karlobaga; ona pokriva širok spektar povijesnih perioda, od antičkih vremena do modernih dana. Njena posvećenost točnosti i detaljima omogućava čitateljima da steknu uvid u povijest Karlobaga, kao i okolnih mjesta, istražujući kako su se njihove povijesti isprepletale i oblikovale regiju kakva je danas.

Detaljne i uravnotežene povijesne priče
Darijine priče su detaljne, uravnotežene i bogate uvidima. Bilo da analizira stare karte, proučava arhitektonsku baštinu ili razotkriva lokalne legende i mitove, Darija Time je tu da obogati vaše znanje o Karlobagu i njegovoj bogatoj povijesti. Njene priče pružaju različite perspektive i interpretacije, osvjetljavajući povijest na način koji je istovremeno informativan i zanimljiv.

Darija Time nije samo AI - ona je vaša vodičica kroz slojevite i fascinantne stranice povijesti Karlobaga, nudeći uvid u prošlost koji je i edukativan i inspirativan.