Kako binge drinking utječe na mozak i zdravlje žena: najnovija istraživanja | Karlobag.eu

Binge drinking, sve veći javnozdravstveni problem, posebno pogađa žene. Ovaj članak istražuje biološke promjene u mozgu uzrokovane prekomjernim konzumiranjem alkohola te razmatra potrebu za povećanim istraživanjima i prevencijom.

Kako binge drinking utječe na mozak i zdravlje žena: najnovija istraživanja | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Binge drinking predstavlja sve veći javnozdravstveni problem − neurobiolog objašnjava kako se istraživanje poremećaja upotrebe alkohola promijenilo

S novim biografskim filmom o Amy Winehouse, "Back to Black", u američkim kinima od 17. svibnja 2024., ponovno se analizira njezin odnos prema alkoholu i drogama. U srpnju 2011. Winehouse je pronađena mrtva u svom stanu u sjevernom Londonu, uzrok smrti službeno je bio "smrt zbog nesretnog slučaja" što je britanski termin za slučajnu smrt uzrokovanu dobrovoljnim rizikom.

Koncentracija alkohola u njezinoj krvi bila je 0.416%, više od pet puta iznad zakonske granice opijenosti u SAD-u, što je dovelo do toga da je uzrok smrti kasnije izmijenjen i uključen "toksičnost alkohola" nakon druge istrage mrtvozornika.

Skoro 13 godina kasnije, konzumacija alkohola i binge drinking (epizodično prekomjerno pijenje) ostaju veliki javnozdravstveni problem, ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu već i u SAD-u.

Oko 1 od 5 odraslih osoba u SAD-u izvještava o binge drinkingu barem jednom tjedno, s prosjekom od sedam pića po epizodi. To je znatno više od količine alkohola za koju se smatra da proizvodi pravnu opijenost, koja se obično definira kao koncentracija alkohola u krvi iznad 0.08% – u prosjeku četiri pića u dva sata za žene, pet pića u dva sata za muškarce.

Među ženama, dani "teškog pijenja" povećali su se za 41% tijekom pandemije COVID-19 u usporedbi s razinama prije pandemije, a odrasle žene u 30-im i 40-im godinama brzo povećavaju stope binge drinkinga, bez dokaza da se ovi trendovi usporavaju. Unatoč naporima da se shvati ukupna biologija poremećaja upotrebe supstanci, razumijevanje odnosa između ženskog zdravlja i binge drinkinga zaostaje.

Ja sam neurobiolog posvećen razumijevanju kemikalija i regija mozga koje su temelj ovisnosti o alkoholu. Proučavam kako neuropeptidi – jedinstvene signalne molekule u prefrontalnom korteksu, jednoj od ključnih regija mozga u donošenju odluka, rizicima i nagradama – mijenjaju se pod utjecajem ponovljenog izlaganja binge pijenju u životinjskim modelima.

Moj laboratorij fokusira se na razumijevanje kako stvari poput alkohola mijenjaju ove moždane sustave prije dijagnosticiranja ovisnosti, kako bismo mogli bolje informirati napore za prevenciju i liječenje.

Biologija ovisnosti
Dok je problematična konzumacija alkohola vjerojatno prisutna otkako postoji alkohol, tek 2011. Američko društvo za medicinu ovisnosti priznalo je ovisnost o supstancama kao poremećaj mozga – iste godine kad je Winehouse preminula. Dijagnoza poremećaja upotrebe alkohola sada se koristi umjesto zastarjelih pojmova poput etiketiranja pojedinca kao alkoholičara ili alkoholičarke.

Istraživači i kliničari napravili su velike korake u razumijevanju kako i zašto droge – uključujući alkohol, koji je također droga – mijenjaju mozak. Često ljudi konzumiraju drogu poput alkohola zbog nagrađujućih i pozitivnih osjećaja koje stvara, poput uživanja u piću s prijateljima ili proslave prekretnice s voljenom osobom. No, ono što započne kao kontrolirana konzumacija alkohola može brzo prerasti u cikluse pretjerane konzumacije alkohola praćene apstinencijom.

Dok sve vrste konzumacije alkohola nose zdravstvene rizike, binge drinking se čini posebno opasnim zbog načina na koji ponovljeni ciklusi između stanja visoke konzumacije i stanja apstinencije utječu na mozak. Na primjer, kod nekih ljudi upotreba alkohola može dovesti do "anksioznosti uz mamurluk", osjećaja tjeskobe koji može pratiti mamurluk.

Ponavljajući epizode pijenja i opijenosti, povezane s apstinencijom, mogu spirala dovesti do recidiva i ponovne upotrebe alkohola. Drugim riječima, upotreba alkohola prelazi iz nagrađujuće u pokušaj sprječavanja lošeg osjećaja.

To ima smisla. S ponovljenom upotrebom alkohola tijekom vremena, područja mozga angažirana alkoholom mogu se premjestiti s onih koja su tradicionalno povezana s upotrebom droga i nagradom ili zadovoljstvom na regije mozga koje su više povezane s stresom i tjeskobom.

Sve ove faze pijenja, od uživanja u alkoholu do apstinencije do ciklusa žudnje, neprestano mijenjaju mozak i njegove komunikacijske putove. Alkohol može utjecati na nekoliko desetaka neurotransmitera i receptora, čineći razumijevanje njegovog mehanizma djelovanja u mozgu kompliciranim.

Rad u mom laboratoriju fokusira se na razumijevanje kako konzumacija alkohola mijenja način na koji neuroni unutar prefrontalnog korteksa komuniciraju jedni s drugima. Neuroni su ključni komunikatori mozga, šaljući električne i kemijske signale unutar mozga i prema ostatku tijela.

Ono što smo otkrili u životinjskim modelima binge drinkinga je da određeni podtipovi neurona gube sposobnost pravilne komunikacije jedni s drugima. U nekim slučajevima, binge drinking može trajno preoblikovati mozak. Čak i nakon dugog razdoblja apstinencije, komunikacija između neurona se ne vraća u normalu.

Ove promjene u mozgu mogu se pojaviti čak i prije nego što postoje uočljive promjene u ponašanju. To bi moglo značiti da neurobiološki temelji ovisnosti mogu biti ukorijenjeni mnogo prije nego što pojedinac ili njihovi voljeni posumnjaju na problem s alkoholom.

Istraživači poput nas još uvijek ne razumiju u potpunosti zašto su neki ljudi podložniji ovoj promjeni, ali to vjerojatno ima veze s genetskim i biološkim čimbenicima, kao i s obrascima i okolnostima pod kojima se alkohol konzumira.

Žene su zaboravljene
Dok istraživači sve više razumiju medley bioloških čimbenika koji su temelj ovisnosti, postoji jedna populacija koja je do sada bila uglavnom zanemarena: žene.

Žene mogu biti sklonije nekim od najkatastrofalnijih zdravstvenih posljedica uzrokovanih upotrebom alkohola, kao što su problemi s jetrom, kardiovaskularne bolesti i rak. Žene srednje dobi sada su u najvećem riziku od binge drinkinga u usporedbi s drugim populacijama.

Kada žene konzumiraju čak i umjerene količine alkohola, njihov rizik za različite vrste raka raste, uključujući rak probavnog sustava, dojke i gušterače, među ostalim zdravstvenim problemima – pa čak i smrt. Stoga pogoršanje stopa poremećaja upotrebe alkohola kod žena zahtijeva veći fokus na žene u istraživanju i potrazi za tretmanima.

Ipak, žene su dugo bile podzastupljene u biomedicinskom istraživanju.

Tek 1993. klinička istraživanja financirana od strane Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) zahtijevala su uključivanje žena kao ispitanica. U stvari, NIH nije zahtijevao da spol kao biološka varijabla bude uzet u obzir od strane istraživača financiranih od strane države do 2016. Kada su žene isključene iz biomedicinskog istraživanja, to ostavlja liječnike i istraživače s nepotpunim razumijevanjem zdravlja i bolesti, uključujući ovisnost o alkoholu.

Također postoji sve veći broj dokaza da se adiktivne supstance mogu međudjelovati s cikličkim spolnim hormonima poput estrogena i progesterona. Na primjer, istraživanja su pokazala da kada su razine estrogena visoke, kao prije ovulacije, alkohol može biti nagrađujući, što bi moglo potaknuti veće razine binge drinkinga. Trenutno istraživači ne znaju puni opseg interakcije između ovih prirodnih bioloških ritmova ili drugih jedinstvenih bioloških čimbenika uključenih u žensko zdravlje i sklonost ovisnosti o alkoholu.

Pogled unaprijed
Istraživači i zakonodavci prepoznaju vitalnu potrebu za povećanim istraživanjem ženskog zdravlja. Velika federalna ulaganja u istraživanje ženskog zdravlja ključni su korak ka razvoju boljih opcija za prevenciju i liječenje za žene.

Dok su žene poput Amy Winehouse bile prisiljene boriti se i privatno i javno s poremećajima upotrebe supstanci i alkohola, sve veći fokus istraživanja na ovisnost o alkoholu i drugim supstancama kao poremećaju mozga otvorit će nove mogućnosti za liječenje onima koji pate od posljedica.

Original:
Nikki Crowley
Docent biologije, biomedicinskog inženjerstva i farmakologije, Penn State

Kreirano: utorak, 14. svibnja, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.