Međunarodni tim astronoma pod vodstvom Sveučilišta u Beču dešifrirao je povijest formiranja mladih zvjezdanih jata, od kojih neka možemo vidjeti golim okom noću. Tim, kojeg vode Cameren Swiggum i João Alves sa Sveučilišta u Beču te Robert Benjamin sa Sveučilišta Wisconsin-Whitewater, izvještava da većina obližnjih mladih zvjezdanih jata pripada samo tri obitelji, koje potječu iz vrlo masivnih regija formiranja zvijezda. Ovo istraživanje također pruža nove uvide u učinke supernova (silovitih eksplozija na kraju života vrlo masivnih zvijezda) na formiranje divovskih plinskih struktura u galaksijama poput naše Mliječne staze. Rezultati su objavljeni u uglednom časopisu Nature.

"Young star clusters are excellent for exploring the history and structure of the Milky Way. By studying their movements in the past and thus their origin, we also gain important insights into the formation and evolution of our galaxy," kaže João Alves sa Sveučilišta u Beču, koautor studije. Koristeći precizne podatke iz misije Gaia Europske svemirske agencije (ESA) i spektroskopska opažanja, tim je pratio podrijetlo 155 mladih zvjezdanih jata unutar radijusa od oko 3,500 svjetlosnih godina oko Sunca. Njihova analiza pokazuje da se ova zvjezdana jata mogu podijeliti u tri obitelji s zajedničkim podrijetlom i uvjetima formiranja. "To ukazuje na to da mlada zvjezdana jata potječu iz samo tri vrlo aktivne i masivne regije formiranja zvijezda," kaže Alves. Ove tri zvjezdane obitelji nazvane su po svojim najistaknutijim zvjezdanim jatima: Collinder 135 (Cr135), Messier 6 (M6) i Alfa Perzej (αPer).

Masovne eksplozije i njihovi učinci
"Istraživanja otkrivaju jasniju sliku o tome kako su mlada zvjezdana jata u našem galaktičkom susjedstvu povezana, slično kao članovi obitelji ili ‘krvne loze’", kaže glavni autor Cameren Swiggum, doktorand na Sveučilištu u Beču. "Ispitujući 3D kretanja i prošle pozicije ovih zvjezdanih jata, možemo identificirati njihovo zajedničko podrijetlo i locirati regije u našoj galaksiji gdje su se prve zvijezde u tim jatima formirale prije do 40 milijuna godina."

Studija je pokazala da je unutar ovih triju zvjezdanih obitelji moralo doći do preko 200 supernova eksplozija, oslobađajući ogromne količine energije u njihovu okolinu. Autori su zaključili da je ova energija vjerojatno imala značajan utjecaj na raspodjelu plina u lokalnoj Mliječnoj stazi. "To bi moglo objasniti formiranje supermjehura, divovskog mjehura plina i prašine promjera 3,000 svjetlosnih godina oko obitelji Cr135," objašnjava Swiggum. Naš solarni sustav također je ugrađen u takav mjehur, takozvani Lokalni mjehur, koji je ispunjen vrlo rijetkim i vrućim plinom. "Lokalni mjehur je vjerojatno također povezan s poviješću jedne od triju zvjezdanih obitelji," dodaje Swiggum. "I vjerojatno je ostavio tragove na Zemlji, kako sugeriraju mjerenja izotopa željeza (60Fe) u zemljinoj kori."

Tragovi galaktičke prošlosti
"We can practically turn the sky into a time machine that allows us to trace the history of our home galaxy," kaže João Alves. "Dekodiranjem genealogije zvjezdanih jata, također saznajemo više o našoj vlastitoj galaktičkoj prošlosti." U budućnosti, tim João Alvesa planira preciznije istražiti je li i kako naš solarni sustav komunicirao s međuzvjezdanim materijalom u našoj matičnoj galaksiji, Mliječnoj stazi.

Ovo istraživanje podržano je od strane ERC Advanced Grant ISM-FLOW (Alves), Austrijske agencije za promociju istraživanja (FFG), Njemačke istraživačke zaklade (DFG) i NASA-e.

Izvor: University of Vienna