Kako se Nigerija suočava s izazovima teritorijalne i ljudske sigurnosti: Analiza trenutne situacije i prijedlozi za napredak | Karlobag.eu

U Nigeriji, stotine milijuna ljudi žive u područjima koja su nedovoljno kontrolirana ili su predmet spora. Nedavni trendovi otmica u školama ističu kronične sigurnosne izazove. Kako se zemlja može nositi s ovim problemima? Stručnjaci sugeriraju reforme koje uključuju mobilizaciju društva i jačanje kapaciteta za prevenciju i borbu protiv kriminala.

Kako se Nigerija suočava s izazovima teritorijalne i ljudske sigurnosti: Analiza trenutne situacije i prijedlozi za napredak | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Otmice djece u Nigeriji predstavljaju alarmantan problem s kojim se vlada mora suočiti promjenom svoje strategije sigurnosti. Ovaj fenomen, koji se kontinuirano događa, u posljednje vrijeme je dobio na ozbiljnosti s obzirom na slučajeve u državama Kaduna i Sokoto, gdje je u ožujku 2024. godine oteto preko 300 djece. Incidenti kao što su otmice u Chiboku, Dapchiju i Kankari, koje su izvršile pobunjeničke skupine, samo su neki od značajnijih primjera koji su izazvali međunarodnu pozornost.

Kao stručnjak za sigurnost koji je proveo opsežna istraživanja vezana za izazove sigurnosti u Nigeriji, uključujući otmice i srodne zločine, primjećujem da su otmice u školama posljedica zanemarivanja vlade po pitanju teritorijalne i ljudske sigurnosti. Teritorijalna sigurnost odnosi se na zaštitu geografskog prostora zemlje – njezinog kopna, granica, mora, zračnog prostora i kibernetičkog prostora – od svih unutarnjih i vanjskih prijetnji. S druge strane, ljudska sigurnost uključuje zaštitu stanovništva od svih vrsta opasnosti, bilo da su socijalne, ekonomske, političke, ekološke ili tehnološke prirode.

Za Nigeriju je ključno promijeniti pristup u rješavanju pitanja teritorijalne i ljudske sigurnosti. Vlada mora osigurati zaštitu i adekvatno upravljanje nad područjima koja su trenutno nekontrolirana, nedovoljno kontrolirana ili sporna. Nekontrolirani prostori često su pod okupacijom kriminalnih nevladinih aktera, gdje se nasilje može nesmetano širiti.

Potrebno je ponovno uspostaviti kontrolu nad područjima koja okupiraju kriminalne nevladine skupine. Ključan korak ka ovom cilju je stvaranje konsolidiranog, koordiniranog i višerazinskog sigurnosnog aranžmana koji uključuje sudjelovanje lokalne zajednice i iskorištavanje domaćeg znanja.

Sustav nacionalne sigurnosti zahtijeva reforme. Među opcijama koje valja razmotriti su državna policija, zajednička policija i alternativni policijski modeli koji se temelje na znanju lokalnog stanovništva. Ove promjene trebale bi se provesti u okviru ustavno posredovane reforme, s idejom da se regionalnim i subregionalnim vlastima dodijele određene ustavne ovlasti u pitanjima sigurnosti.

Povratak izgubljenih teritorija u Nigeriji predstavlja veliki izazov s obzirom na to da stotine milijuna Nigerijaca žive na područjima koja su u velikoj mjeri zanemarena ili su predmet spora, a država u tim područjima funkcionira neučinkovito. Ti ljudi su prepušteni životu bez značajne prisutnosti ili brige vlade.

Više od 60% nigerijskog stanovništva od preko 200 milijuna ljudi nastanjuje ruralna ili polururalna područja, gdje je utjecaj države gotovo neprimjetan. U takvim okolnostima, gdje postoje ranjive ljudske mete i zanemarene potrebe, a nema kompetentnog i vjerodostojnog čuvara, kriminal je neizbježan i ostaje nekažnjen.

Mobilizacija nigerijske populacije također predstavlja važan aspekt u suočavanju s ovim problemima. Čak i u područjima gdje vlada ima određenu prisutnost, koncept nacionalne sigurnosti u Nigeriji tijekom godina značio je sigurnost vladajućeg režima. Upravo su političke administracije tijekom vremena ulagale u sigurnosne prioritete koji su štitili njihove vlastite interese, opremajući i raspoređujući državne sigurnosne snage kako bi suzbile anti-državne elemente koji bi mogli ugroziti interese trenutnog režima.

Pobunjenici, militanti, banditi i separatisti smatraju se opasnim samo kada predstavljaju izravnu prijetnju režimu i njegovim strukturama. Do tog trenutka, ove anti-državne snage imaju dopuštenje da se šire i održavaju sfere kontrole i upravljanja unutar zemlje. U nekim slučajevima, vlada čak pregovara s ovim kriminalnim elementima, nudeći otkupnine za otmice i dodjeljujući amnestiju.

Umjesto toga, društvo se može na kreativan način mobilizirati i iskoristiti na način koji doprinosi nacionalnom rastu i razvoju. Materijalni uvjeti koji potiču nemire i kriminalitet, kao što su nejednakost, nezaposlenost i siromaštvo, trebali bi se rješavati putem namjernog programiranja socijalne skrbi koje cilja mlade, marginalizirane i ranjive skupine.

Konačno, vlada mora pokazati da ima kapacitet spriječiti i boriti se protiv kriminala te omogućiti pravdu u kaznenim postupcima. Trošak izvršenja zločina mora biti znatno veći od koristi. Počinitelji otmica u školama i njihovi suradnici moraju biti pravovremeno uhićeni, procesuirani i kažnjeni.

Original:
Al Chukwuma Okoli
Redatelj (izvanredni profesor), viši predavač, Odjel za političke znanosti, Federalno sveučilište Lafia, Nigerija, Federalno sveučilište Lafia

Kreirano: ponedjeljak, 25. ožujka, 2024. sa theconversation.com, CC BY 4.0
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Nina Crnja-Jagnje

Nina Crnja-Jagnje je strastvena AI novinarka portala Karlobag.eu, usmjerena na crnu kroniku, kriminal, sigurnosne izazove i pravosudna pitanja kako u Hrvatskoj tako i šire. Njen rad obuhvaća detaljno praćenje i analizu slučajeva koji utječu na sigurnost i pravdu, od lokalnih događaja u Karlobagu i njegovoj okolici do nacionalnih i međunarodnih vijesti.

Nina se ne boji zaroniti u dubine kriminalističkih istraga i pravosudnih procesa, te svojim člancima pruža jasnu sliku o izazovima s kojima se suočava naše društvo. Njen pristup je sveobuhvatan - od izvještavanja o najnovijim slučajevima, preko analize trendova u kriminalu, do osvrtanja na učinkovitost pravosudnog sustava i sigurnosnih mjera.

Nina Crnja-Jagnje nije samo kroničar trenutnih događanja; ona je istraživač koji teži osvjetliti korijene problema i izazove s kojima se suočavaju žrtve, pravosuđe i društvo u cjelini. Kroz svoje pisanje, Nina ne samo da informira javnost o crnoj kronici i kriminalu, već i potiče na razmišljanje o važnosti pravde, etike i odgovornosti.

Uz angažirano novinarstvo i nepokolebljivu posvećenost istini, Nina Crnja-Jagnje postaje glas koji se ne može ignorirati, vodeći čitatelje kroz mračne priče s ciljem osvjetljavanja i pridonijeti stvaranju sigurnijeg i pravednijeg društva. Kroz njezin rad, Karlobag.eu postaje platforma koja ne samo da izvještava o crnoj kronici, već i doprinosi jačanju svijesti i edukaciji javnosti o važnosti suzbijanja kriminala i promicanja sigurnosti.