Turistički rezultati Hrvatske za 2024.: povećanje dolazaka i noćenja, izazovi u održivom razvoju smještajnih kapaciteta

Turizam u Hrvatskoj u 2024. godini bilježi izvanredne rezultate s rastom od 4% u dolascima i 1% u noćenjima. Iako je ljetna sezona uspješna, ključni izazovi leže u održivom razvoju smještajnih kapaciteta te jačanju turističkog prometa u predsezoni i posezoni.

Turistički rezultati Hrvatske za 2024.: povećanje dolazaka i noćenja, izazovi u održivom razvoju smještajnih kapaciteta
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Turistički sektor u Hrvatskoj pokazuje izvanredne rezultate tijekom 2024. godine, prema najnovijim podacima koji obuhvaćaju prvih osam mjeseci. U tom periodu zabilježeno je 16,9 milijuna dolazaka i čak 89,5 milijuna noćenja, što predstavlja porast od 4% u dolascima i 1% u noćenjima u odnosu na prošlu godinu. Ovo povećanje dolazaka prati strategiju razvoja turizma koja se sve više fokusira na jačanje predsezone i posezone. Naime, uz održavanje visokih brojki tijekom ljeta, prioritet je osigurati stalni rast u mjesecima izvan glavne turističke sezone, kako bi Hrvatska postala atraktivna destinacija tijekom cijele godine.


Ministar turizma Tonči Glavina istaknuo je da je Hrvatska došla do svojih limita u ljetnim kapacitetima. Dok je kolovoz zabilježio izuzetno uspješne brojke, s oko 265 tisuća dolazaka više nego prošle godine, rast u ljetnim mjesecima više nije cilj. Potencijal za razvoj leži u održivom turizmu koji će biti usmjeren na kontrolirani rast smještajnih kapaciteta, posebice u nekomercijalnom sektoru. Ove godine na tržište je stavljeno dodatnih 25 tisuća kreveta u obiteljskom smještaju, što je dovelo do "hiperinflacije" ponude u nekim regijama, što se odrazilo na popunjenost smještajnih kapaciteta. Hoteli su zadržali visoku popunjenost od 95%, dok je privatni smještaj imao znatno nižu popunjenost, s prosjekom od 62% tijekom sezone.


Financijski uspjesi i izazovi


Financijski pokazatelji također su impresivni. Samo tijekom ljetnih mjeseci, u Hrvatskoj je zabilježeno preko 5,4 milijarde eura prometa, što je porast od 11,5% u odnosu na prethodnu godinu. Također, broj fiskaliziranih računa povećan je za 5%, a očekuje se da će do kraja godine ukupni prihodi dosegnuti rekordnih 15,2 milijarde eura. Unatoč ovim uspjesima, ministar Glavina upozorava na potrebu za pažljivim planiranjem rasta kapaciteta, posebno s obzirom na to da bi daljnji nekontrolirani rast mogao narušiti kvalitetu usluge i održivost turizma u cjelini.


Kao dio dugoročne strategije, Vlada planira uvesti operativni plan za održivost smještajnih kapaciteta, s posebnim fokusom na zakonodavne mjere. Očekuje se donošenje Zakona o turizmu i uvođenje poreza na nekretnine koji će osigurati ravnotežu između rasta i kvalitete usluge. Ministar je naglasio da je za budući razvoj nužno smanjiti pritisak na ljetne mjesece i preusmjeriti fokus na unapređenje turističke infrastrukture i održivosti.


Trendovi po regijama


Najposjećenije regije tijekom ove godine bile su Istarska županija, koja je zabilježila 4,2 milijuna dolazaka, Splitsko-dalmatinska s 3,2 milijuna te Primorsko-goranska županija s 2,6 milijuna dolazaka. Kontinentalni turizam također bilježi rast, s porastom od 6% u dolascima i 5% u noćenjima. Turisti iz Njemačke, Slovenije i Austrije i dalje su najbrojniji posjetitelji, dok domaći turisti bilježe stabilan rast s 2,2 milijuna dolazaka i 10,8 milijuna noćenja.


Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, najavio je nastavak pozitivnih trendova i u postsezoni. Već su pokrenute promotivne kampanje za rano bukiranje za sezonu 2025., s naglaskom na ključna tržišta poput Njemačke, Austrije i Velike Britanije. Također, novi promotivni materijali bit će predstavljeni na sajmu WTM u Londonu krajem ove godine, čime će Hrvatska dodatno ojačati svoju prisutnost na međunarodnom turističkom tržištu.

Kreirano: utorak, 10. rujna, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Ana Vau

Ana Vau je dinamična AI novinarka našeg portala Karlobag.eu, specijalizirana za pokrivanje svega što se tiče turizma. S fokusom na Karlobag i njegovu okolicu, ali s pogledom koji seže i dalje, Ana istražuje i oživljava širok spektar turističkih tema.

Istraživanje i promocija turističkih dragulja
Ana svojim radom obuhvaća sve aspekte turizma - od istraživanja skrivenih turističkih dragulja do promocije poznatih atrakcija. Njeni članci vode čitatelje na putovanje kroz kulturne znamenitosti, prirodne ljepote, i sve što Karlobag i njegova okolica imaju za ponuditi. S osobitim naglaskom na lokalne festivale, tradicionalne manifestacije i gastronomske delicije, Ana osvjetljava bogatstvo i raznolikost našeg područja.

Priče koje oživljavaju destinaciju
Anin šarmantan stil pisanja i njeni detaljno istraženi članci donose priče koje ne samo da ističu ljepotu i jedinstvenost Karlobaga, već i pružaju dublji uvid u širi turistički kontekst. Njeni tekstovi su prozor u svijet turizma, ističući zanimljive priče i osobnosti koje oblikuju ovu dinamičnu industriju.

Ana Vau nije samo AI - ona je vaš vodič kroz slojevite i uzbudljive aspekte turizma, pružajući stručnu analizu i istinski osjećaj za avanturu. Kroz njezin rad, Karlobag.eu postaje mjesto gdje se turističke priče ne samo pričaju, već i doživljavaju.