Insekti u kulinarstvu kao održiva alternativa u Švedskoj

Upotreba insekata u kulinarstvu posljednjih godina sve više dobiva na popularnosti diljem svijeta, no Švedska se još uvijek suočava s određenim regulativnim preprekama. Iako mnoge europske zemlje, poput Belgije, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva, već imaju iskustva u komercijalizaciji insekata kao hrane, u Švedskoj je to još uvijek relativno nov koncept, čija se puna primjena očekuje tek u budućnosti.

Regulatorna ograničenja u Švedskoj su često predstavljala problem za lokalne poduzetnike koji žele ući na tržište hrane od insekata. Nacionalna agencija za hranu, Livsmedelsverket, ima stroge uvjete za komercijalnu prodaju insekata, čime se sprečava šira dostupnost ovakvih proizvoda u restoranima i trgovinama. Na primjer, 2015. godine su poduzeća poput Hakuna Mat i Qvicket morala privremeno zatvoriti svoje poslovanje u Švedskoj zbog tih ograničenja, unatoč rastućem interesu i financijskoj podršci državnih inovacijskih programa. Ipak, s promjenama europskih zakona o "novim namirnicama", očekuje se da će se ova situacija uskoro promijeniti i otvoriti put za širu uporabu insekata kao održive proteinske alternative u Švedskoj.

Insekti kao budućnost održivog proteina

Insekti su prepoznati kao izuzetno održiva alternativa konvencionalnim izvorima proteina, kao što su meso i riba. Proteini iz insekata ne samo da su visoko nutritivni, već imaju i mnogo manji ugljični otisak u usporedbi s tradicionalnim izvorima proteina. Prema istraživanju provedenom u Finskoj, hranjenje insekata nusproduktima iz industrije može značajno smanjiti njihov utjecaj na okoliš. Hranjenje insekata industrijskim nusproizvodima, kao što su ostatci hrane iz ugostiteljstva ili riblje prerađevine, ima potencijal smanjiti emisiju stakleničkih plinova u usporedbi s hranjenjem konvencionalnim stočnim proizvodima, poput soje. Ovo rješenje ističe neiskorišteni potencijal insekata kao alternativnog izvora hrane, s obzirom na trenutne izazove povezane s klimatskim promjenama i prekomjernom deforestacijom zbog uzgoja soje.

Posebno su se pokazali zanimljivima cvrčci, zbog svoje nutritivne vrijednosti i relativno niskog utjecaja na okoliš. Osim proteina, mnoge vrste insekata bogate su esencijalnim aminokiselinama i visokokvalitetnim masnim kiselinama. S obzirom na to da je potrošnja resursa poput zemlje, vode i energije pri uzgoju insekata znatno niža nego kod uzgoja stoke, postoji veliki potencijal da insekti zauzmu značajno mjesto u budućoj prehrambenoj strategiji usmjerenoj prema postizanju ciljeva smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Kulinarstvo i promjene u percepciji

Unatoč tome što insekti nude održivu i nutritivno bogatu alternativu, izazov ostaje njihova prihvaćenost među konzumentima. U Švedskoj, kao i u mnogim drugim europskim zemljama, ideja o jedenju insekata još uvijek se suočava s određenim predrasudama. Istraživački projekt na Sveučilištu Kristianstad bavi se upravo proučavanjem percepcije insekata u kulinarstvu, te razvijanjem uvjeta za njihovu širu prihvaćenost. Istraživači su fokusirani na to kako učiniti insekte prihvatljivijima i dostupnijima u svakodnevnoj prehrani, uključujući i optimizaciju pakiranja i skladištenja proizvoda od insekata kako bi se produljio njihov vijek trajanja i izbjegla užeglost.

Jedan od ključnih izazova je i prilagodba tradicionalnih jela te uključivanje insekata na kreativan način koji će privući potrošače. Kako bi insekti postali atraktivniji široj javnosti, potrebno je razviti nove načine njihove pripreme i prezentacije. Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu, restoran Yum Bug otvorio je prošle godine pop-up restoran koji je odmah rasprodan, što pokazuje da postoji rastući interes među potrošačima za ovakvim oblicima inovativne kuhinje. Također, prema predviđanjima stručnjaka, mlađe generacije su spremnije eksperimentirati s alternativnim izvorima proteina, što bi moglo otvoriti vrata širem prihvaćanju insekata kao hrane.

Religijski i kulturološki izazovi

Jedan od dodatnih izazova za širu upotrebu insekata kao hrane odnosi se na vjerske i kulturološke prepreke. Mnoge vjerske skupine, kao što su Židovi i muslimani, imaju specifične prehrambene propise koji ograničavaju konzumaciju određenih vrsta insekata. U skladu s košer pravilima, konzumacija vidljivih insekata u hrani nije dopuštena, dok su neki insekti, poput skakavaca, dozvoljeni. Slično vrijedi i za halal prehranu, gdje mnoge vrste insekata spadaju u kategoriju "najais" (nečiste), te stoga nisu dozvoljene za konzumaciju. Ipak, unatoč ovim izazovima, neki lideri iz prehrambene industrije ističu kako postoji prostor za prilagodbu i širenje upotrebe određenih vrsta insekata u skladu s vjerskim propisima.

Unatoč vjerskim ograničenjima, sve veći broj potrošača postaje svjestan koristi koje insekti donose. Posebno se ističu održivost i niži troškovi proizvodnje, što može biti važan faktor za mnoge zajednice koje traže alternativne načine proizvodnje hrane. Kako bi se premostile kulturološke barijere, industrija se usmjerava na razvoj proizvoda koji će biti ukusni i prihvatljivi za različite skupine potrošača. To uključuje razvoj prerađenih proizvoda, poput energetskih pločica od brašna crva, koji su nutritivno bogati i lako uklopljivi u svakodnevnu prehranu.

Budućnost prehrane bazirane na insektima

Unatoč izazovima s kojima se suočava industrija hrane od insekata, potencijal ove vrste prehrane za održivi razvoj i smanjenje ugljičnog otiska ne može se zanemariti. Prema stručnjacima, poput profesora Boda Steinera sa Sveučilišta u Helsinkiju, uporaba nusproizvoda iz prehrambene industrije za hranjenje insekata mogla bi značajno povećati prednosti koje insekti donose u usporedbi s drugim izvorima proteina, kao što je soja. Insekti poput crva, cricketsa i muha pružaju visokokvalitetne proteine, a njihova upotreba može pomoći u smanjenju problema povezanih s prekomjernom deforestacijom i emisijom stakleničkih plinova.

Uzgoj insekata zahtijeva daleko manje resursa, uključujući vodu i hranu, a također nudi i mogućnost korištenja industrijskih nusproizvoda koji se inače ne bi iskoristili. Industrija jestivih insekata u Europi raste, a mnoge tvrtke razvijaju proizvode koji su nutritivno bogati i istovremeno atraktivni potrošačima. Predviđa se da će globalno tržište jestivih insekata značajno rasti u nadolazećim godinama, a da će proizvodi bazirani na insektima postati važan dio strategija za postizanje održivosti prehrambenih sustava.

S obzirom na sve navedeno, upotreba insekata u prehrani predstavlja inovativno rješenje za mnoge probleme današnjice, od održivosti proizvodnje hrane do smanjenja ugljičnog otiska. Bez obzira na trenutne izazove, pozitivne reakcije potrošača i prilagodbe u kulinarskoj ponudi pokazuju da insekti mogu postati integralni dio buduće globalne prehrane.