Prije nekoliko godina, predsjednik Meksičke stranke PRI izjavio je za New York Times kako će se u kampanji držati provjerenih metoda poput anketa i političke intuicije, oslanjajući se na "staromodan način" za pobjedu na izborima u zemlji.

Njegova stranka je bila uhvaćena kako koristi neuroznanost za procjenu mišljenja birača o njihovom kandidatu za predsjednika, zbog čega je doživjela javnu neugodu. Međutim, iz drugih izvora saznajemo da je stranka nastavila koristiti tehnike neuroznanosti. Neki su čak njihov pristup opisali kao "novi način za pobjedu na izborima".

Ovaj pristup, poznat kao neuropolitika, koristi spoznaje neuroznanosti za razumijevanje naše politike. Koristi uvide neurologije kako bi objasnio zašto sudjelujemo u prosvjedima, glasamo za određene stranke, pa čak i zašto lažemo o svojim pravim osjećajima u anketama, potencijalno narušavajući rezultate i stvarajući krivi dojam o ishodu izbora.

Prije nego što sam stekao doktorat iz političkih znanosti, bavio sam se neuroznanostima. U to vrijeme, proučavanje mozga smatrano je utopijskim smjerom istraživanja, no stvari su se promijenile. To ima i političke implikacije. Meksički slučaj samo je jedan primjer kako političari iskorištavaju neuroznanost u svoju korist na izborima, ali postoji još mnogo drugih primjera o kojima pišem u svojoj novoj knjizi Politički mozak.

Možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali to je činjenica. Već puno znamo o tome kako naš mozak utječe na naše političke uvjerenja i otkriva naše političke stavove. Evo samo četiri stvari koje vaš mozak može otkriti o vašoj politici – i vjerujte mi, ima ih još mnogo.

Koje političare preferirate Počnimo s osnovama. Napredak u socijalnoj neuroznanosti omogućava nam identifikaciju dijelova mozga koji se aktiviraju kada gledate političke reklame – i mnoge druge stvari. To je moguće zahvaljujući funkcionalnoj magnetskoj rezonanciji (fMRI skeniranju).

Kada razmišljamo, mozgu je potreban kisik. Taj kisik prenosi se krvlju. Budući da krv sadrži željezo, koje je magnetsko, ono se može vidjeti na magnetskom skeneru. Dakle, ako vidim fotografije osobe u nevolji, više krvi će teći prema području mozga zvanom insula.

Uzmimo za primjer, kada želimo nešto kupiti – ili kada nam se sviđa određeni kandidat na izborima – aktiviramo dio mozga koji se zove ventralni strijatum. To je dio takozvanih bazalnih ganglija, dijela mozga koji je povezan s nagrađivanjem.

Dakle, ako se vaš mozak aktivira kada vidite kandidata A, to je znak da ćete glasati za njega ili nju.

Ovo također funkcionira na mikronivou. Kada nam se nešto sviđa, to područje je bombardirano neurotransmiterom zvanim dopamin. Kada vidimo fotografije ili filmove kandidata koji nam se sviđa, u ventralnom strijatumu je više dopamina.

Ako ste centar-lijevo Moramo biti oprezni jer je mozak složen stroj, i nijedno pojedinačno područje nije odgovorno za način na koji razmišljamo. No, neka područja povezana su s političkim mišljenjem.
Studija – čiji je suautor bio glumac Colin Firth – otkrila je da je "veća liberalnost [lijevo orijentirano mišljenje] povezana s povećanim volumenom sive tvari u prednjem cingularnom korteksu". Taj dio mozga povezan je s empatijom. Dakle, možda ovo istraživanje dokazuje da su oni s lijeva više empatični.

Možda bismo trebali dodati da je zvijezda filmova Govor kralja, Ponos i predrasude i Dnevnik Bridget Jones bio gostujući urednik radijskog programa BBC-a Today kada je naložio istraživačima da provedu studiju. Iako nema tajnu drugu karijeru kao neuroznanstvenik, rad koji je predložio je legitimna znanost koja je prošla rigoroznu recenziju i objavljena u vrhunskom biološkom časopisu.

Ako ste centar-desno To je bio mozak lijevo orijentiranih. Što je s konzervativcima ili centar-desno orijentiranima? Pa, pojedinci ove orijentacije obično su skeptični prema promjenama i oprezni kada donose odluke. Područje mozga povezano s ovim osobinama je dorsolateralni prefrontalni korteks, na gornjoj strani mozga.

Zaista, istraživači su otkrili da se taj dio aktivira kada su ispitanici bili izloženi videoisječcima s političkim porukama ili slikama ljudi koji žive alternativnim načinom života – nešto što možda sugerira negativnu reakciju na te načine života.

Ako ste skloni autoritarizmu Do sada smo razmatrali umjerene ljevičare i umjerene konzervativce, ali neki ljudi zauzimaju ekstremnije stavove. Neki se opisuju kao vjerski fundamentalisti i spremni su koristiti nasilje kako bi zaustavili pobačaj, na primjer. Drugi se identificiraju s krajnjom desnicom političkog spektra.
Mala studija ovih ljudi otkrila je da njihovi mozgovi – pod fMRI skenerom – pokazuju znakove oštećenja takozvanog ventromedijalnog prefrontalnog korteksa. To je područje koje je povezano s društvenom inteligencijom i tolerancijom.

Primamljivo je izvući zaključke, ali treba dodati da osobe s ekstremnim pogledima s obje strane, kako krajnje desnice tako i krajnje ljevice, pokazuju aktivaciju amigdale kada su im prikazani isječci političkih protivnika. Amigdala je dio mozga koji se aktivira ako smo u smrtnoj opasnosti, kao kada vidimo zmiju.

Predviđajući mozak Neki bi ovo mogli smatrati zastrašujućim. Možda i jest. Bez obzira što mislite, već znamo da možemo predvidjeti ideologiju s točnošću do 85%.

Neuropolitika je zasigurno čudna, pa čak i zabrinjavajuća, ali kada se koristi u čistom istraživanju, otvara mogućnost kombiniranja prirodnih znanosti s moralnim znanostima. Pomalo kao što je filozof David Hume sanjao u 18. stoljeću, kada je nastojao "uvesti eksperimentalnu metodu rasuđivanja u moralne predmete", i mi možemo kombinirati znanost i filozofiju.

Možda ćete odlučiti ignorirati to. No, već se koristi u stvarnom svijetu političkog oglašavanja. To više nije fikcija. Kada se zloupotrebljava, može biti opasno. Zato je važno razgovarati o tome.

Original:
Matt Qvortrup
Katedra za primijenjenu političku znanost, Sveučilište Coventry