Rasprave o utjecaju rodne jednakosti na psihološke razlike između muškaraca i žena često završavaju pojednostavnjenim zaključcima. Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da stvarnost može biti znatno složenija. Prema nekim studijama, razlike u osobnostima između spolova mogu biti izraženije u državama s većim stupnjem rodne jednakosti, obrazovanja i općenito boljim životnim uvjetima. Ovaj fenomen poznat je kao paradoks rodne jednakosti.

Do nedavno nije bilo jasno koliko je ovaj obrazac raširen. Moj tim, u kojem je bio i istraživački asistent Kare Hedebrant, pokušao je razjasniti to pitanje u našoj nedavno objavljenoj studiji. Istraživali smo koje psihološke razlike između spolova su povezane s životnim uvjetima i na koji način.

Naša studija obuhvatila je razne teme, od osobnosti i kognitivnih funkcija do sextinga i cirkadijalnog ritma. Fokusirali smo se uglavnom na zapadne zemlje, ali smo koristili i podatke iz drugih zemalja kao što su Indija i Kenija.

Pregledali smo 54 članka koji analiziraju odnos između intenziteta psiholoških razlika između spolova i pokazatelja životnih uvjeta na razini zemlje. Također smo koristili podatke iz 27 meta-analiza (pregleda prethodnih istraživanja) psiholoških razlika između spolova te proveli nove analize kako bismo utvrdili povezanost između spolnih razlika i nacionalnog gospodarstva, obrazovanja, zdravstva, rodne jednakosti i drugog.

Psihološke dimenzije koje su obuhvaćene ovim studijama grupirane su u šest kategorija: osobne karakteristike, kognicija, međuljudski odnosi, emocije, akademske preferencije (poput sklonosti prema znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici) te morali vrijednosti.

Naša su otkrića prikazala složenu sliku. Varijacije u psihološkim razlikama između spolova nisu slijedile uniformni obrazac. U zemljama s boljim životnim uvjetima muškarci i žene su si sličniji u nekim aspektima, dok su u drugima različitiji.

Primjerice, ustanovljeno je da su razlike u osobnim karakteristikama češće veće u zemljama s boljim životnim uvjetima. To uključuje osobine kao što su ekstrovertnost, ugodnost i altruizam, za koje istraživanja pokazuju da su snažnije povezane s ženama. Isto vrijedi i za spolne razlike u nekim dimenzijama emocija, posebno negativnih emocija, u kojima žene obično postižu više rezultate, kao što su sramota.

Međutim, postoje i iznimke od paradoksa rodne jednakosti. Spolne razlike u seksualnom ponašanju, poput bavljenja povremenim seksom, konzistentno su bile manje u zemljama s boljim životnim uvjetima. To je vjerojatno zato što žene u tim zemljama, gdje postoje permisivnije norme, imaju bolji pristup kontracepcijama.

Kad je riječ o kognitivnim funkcijama, spolne su razlike ponekad bile veće, a ponekad manje u zemljama s boljim životnim uvjetima. Zanimljivo je da su spolne razlike bile veće u kognitivnim područjima gdje žene imaju prednosti.

Na primjer, epizodično pamćenje (pamćenje proživljenih događaja) i verbalna sposobnost, gdje žene obično postižu bolje rezultate od muškaraca, pokazale su veće spolne razlike kako su se životni uvjeti poboljšavali. Žene su bile bolje u epizodičnom pamćenju kada su imali bolje životne uvjete. Za razliku od toga, spolne razlike u semantičkom pamćenju (pamćenje činjenica) i matematičkoj sposobnosti, gdje muškarci obično postižu bolje rezultate, smanjivale su se kako su se životni uvjeti poboljšavali.

To sugerira da, kada su u pitanju kognitivne sposobnosti, žene više koriste od poboljšanja životnih uvjeta. Razlika u izvedbi se povećava u područjima gdje žene imaju prednost i smanjuje se u područjima gdje muškarci vode.

Međutim, ne sve spolne psihološke razlike bile su povezane s životnim uvjetima na isti način. Možemo li reći da postoji paradoks rodne jednakosti? Da, do određene mjere, budući da su se spolne razlike češće povećavale, a ne smanjivale, u zemljama s boljim životnim uvjetima.

Ipak, u većini slučajeva, magnitude psiholoških spolnih razlika nisu bile značajno povezane s životnim uvjetima. To sugerira da psihološke spolne razlike općenito nisu znatno pogođene životnim uvjetima, već su prilično stabilne. Na primjer, istraživanja često pokazuju da žene ostvaruju bolje ocjene u školi u različitim predmetima. Također je uobičajeno da istraživanja pokazuju da muškarci imaju veći interes za matematiku. Ali čini se da niti jedno od toga nije pogođeno životnim uvjetima.

Čak i u slučajevima kada se magnitude spolnih razlika mijenjale u odnosu na životne uvjete, obrazac prednosti muškaraca i žena obično je ostao isti. Dakle, iako je ženska prednost nad muškarcima u sposobnosti epizodičnog pamćenja veća u nekim zemljama nego u drugima, žene nadmašuju muškarce gotovo u svim zemljama.

Malo je dokaza koji podržavaju ideju da će psihološke spolne razlike nestati kako se društva razvijaju. Zakonodavci vjerojatno ne mogu računati na to ako se nadaju postizanju jednakih raspodjela muškaraca i žena u različitim profesijama. Umjesto toga, čini se da je dominantna značajka psiholoških spolnih razlika njihova robustnost usprkos društvenim promjenama.

Original:
Agneta Herlitz
Profesor psihologije, Karolinska Institutet