Finska se godinama uzastopno pozicionira kao najsretnija zemlja na svijetu. U ožujku 2024., zemlja je ponovno osvojila titulu prvaka sreće, i to sedmu godinu zaredom. Ovo rangiranje temelji se na jednostavnom pitanju koje koristi metaforu ljestvice, a postavlja se ljudima u gotovo svakoj zemlji svijeta. Međutim, nedavna eksperimentalna studija koju je proveo moj tim sugerira da ova metafora ljestvice kod ljudi potiče razmišljanje o moći i bogatstvu.

Organizacija Gallup bavi se mjerenjem razine sreće diljem planeta od 2005. godine, a njihova misija dobiva na važnosti s obzirom na to da sve više vlada naglašava prioritet blagostanja svojih građana.

Primjerice, sve zemlje OECD-a mjere sreću svojih stanovnika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. Bhutan je još prije više od desetljeća proglasio "bruto nacionalnu sreću" primarnim ciljem svoje vlade, umjesto bruto domaćeg proizvoda.

Svjetska rang-lista temelji se na jednostavnom, ali moćnom pitanju, poznatom kao Cantrilova ljestvica:

Zamislite ljestvicu s koracima numeriranim od nule na dnu do deset na vrhu. Vrh ljestvice predstavlja najbolji mogući život za vas, dok dno predstavlja najgori mogući život. Na kojoj biste stepenici rekli da se trenutno nalazite?

Čitajući ovo pitanje, na što vas metafora vrha ljestvice navela da pomislite i što ona za vas predstavlja? Je li to ljubav, novac, vaša obitelj – ili nešto sasvim drugo?

Vodio sam tim istraživača iz Švedske, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva koji je istraživao ova pitanja na uzorku od 1600 odraslih osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva, a naše smo rezultate objavili u časopisu Nature Scientific Reports. Proveli smo eksperiment s pet neovisnih grupa.

Jednoj grupi postavljeno je pitanje što za njih predstavlja vrh ljestvice. Drugoj grupi postavljeno je isto to pitanje, ali bez metafore ljestvice, uključujući sliku ljestvice, i termin "ljestvica" zamijenjen je s "skala".

Naša studija otkrila je da metafora ljestvice kod ljudi više potiče razmišljanje o moći i bogatstvu, a manje o obitelji, prijateljima i mentalnom zdravlju. Kada je metafora ljestvice izostavljena, ljudi su i dalje razmišljali o novcu, ali više u smislu "financijske sigurnosti" nego u terminima poput "bogatstvo", "bogati" ili "viša klasa".

U trećoj grupi, sudionici su interpretirali pitanje iz kojeg su uklonjeni metafora ljestvice te opisi vrha i dna u pitanju. U četvrtoj i petoj neovisnoj grupi, uz prethodno navedene promjene, fraza "najbolji mogući život" zamijenjena je s "najsretniji mogući život" i "najskladniji mogući život", redom.

Sudionici u grupama sreće i sklada manje su razmišljali o moći i bogatstvu, a više o širim oblicima blagostanja poput odnosa, ravnoteže između posla i privatnog života te mentalnog zdravlja u usporedbi s ostalim grupama.

Ljudi ne žele vrh ljestvice
Moj tim istraživača također je pitao ljude gdje bi željeli biti na ljestvici različitih pitanja. Istraživači često pretpostavljaju da ljudi žele najbolji mogući život, ali koliko je nama poznato, nitko to dosad nije testirao. Rezultati su pokazali da u nijednoj grupi više od polovice sudionika nije željelo desetku, najbolji mogući život. Tipična želja bila je devetka.

Izuzetak je bila grupa s metaforom ljestvice. Oni su tipično željeli osmicu. Metafora ljestvice navela je ljude da više razmišljaju o moći i bogatstvu na štetu odnosa, mentalnog zdravlja i ravnoteže između posla i privatnog života – i navela je ljude da žele niži rezultat.

Što to govori o rangiranju sreće gdje Finska često izlazi kao prvak? Postoji rizik da se rangiranje temelji na uskoj, na bogatstvu i moći orijentiranoj formi sreće, umjesto na široj definiciji. To ne znači da Finci nisu sretni, ali tip sreće u kojem se ističu možda je usmjeren na moć i bogatstvo.

Naši nalazi studije postavljaju pitanje kakvu vrstu sreće želimo mjeriti. Ideju o sreći ne može odrediti istraživač. Zato istraživači moraju pitati ljude o njihovom konceptu sreće.

Istraživanja su pokazala da kada ljudi definiraju sreću, bogatstvo i status spominju samo u malom postotku. Dobro je utvrđeno da novac ima veze s blagostanjem, ali učinak novca slabiji je od mnogih drugih faktora sreće, gdje kvalitetni socijalni odnosi imaju najjači učinak.

Nedavna istraživanja Sveučilišta u Oxfordu pokazuju da sreća zapravo uzrokuje veću produktivnost ljudi, a najvažniji faktor za sreću na poslu je pripadnost. Smatra se da je plaća najvažniji pokretač sreće na poslu, ali ispada da je mnogo slabiji pokretač sreće na poslu od pripadnosti. To se podudara s općom porukom iz znanosti o sreći da su odnosi najvažniji faktor za sreću.

Kakvu vrstu sreće želimo mjeriti?
Prethodna istraživanja pokazala su da Cantrilova ljestvica odražava razine prihoda ljudi i socijalni status u većoj mjeri nego druge metrike blagostanja. Trenutna studija dodaje još dokaza da bi možda jednostavno, ali moćno pitan

je u budućnosti moglo biti nadopunjeno dodatnim pitanjima kako bi se razjasnilo što ljudi podrazumijevaju pod srećom.

Naša studija provedena je isključivo u Ujedinjenom Kraljevstvu, stoga je naravno potrebno ovakvo istraživanje provesti i u drugim zemljama, s obzirom na globalnu prirodu ove teme. Međutim, naši rezultati ukazuju na to da ne mjerimo nužno sreću i blagostanje na način koji je u skladu s načinom kako te koncepte zapravo definiramo u našim životima.

Original:
August Nilsson
PhD Candidate in Organizational Psychology, Lund University