U sklopu nedavnog istraživanja Sveučilišta Northwestern, otkriveno je kako je imunološki sustav u krvi osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti epigenetski promijenjen. To znači da su promjene u ponašanju ili okolišu pojedinca uzrokovale promjene koje utječu na način funkcioniranja njihovih gena.

Većina ovih promijenjenih imunoloških gena su isti oni koji povećavaju rizik pojedinca za razvoj Alzheimerove bolesti. Znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern teoretiziraju kako bi uzrok mogao biti prethodna virusna infekcija, zagađivači okoliša ili neki drugi čimbenici povezani s načinom života i ponašanjem.

"Postoji mogućnost da ovi nalazi impliciraju periferni imunološki odgovor u riziku od Alzheimerove bolesti", rekao je vodeći istraživač David Gate, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Northwestern Feinberg. "Još uvijek nismo razjasnili jesu li te promjene odraz patologije mozga ili su one koje pokreću bolest."

Studija je objavljena 9. veljače u časopisu Neuron.
Prethodna istraživanja pokazala su da mnogi mutirani geni koji povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti pripadaju imunološkom sustavu. Međutim, znanstvenici su se primarno fokusirali na središnji imunološki sustav u mozgu s obzirom na to da je Alzheimerova bolest bolest mozga. Imunološki sustav u krvi, poznat i kao periferni imunološki sustav, uglavnom je bio zanemaren.

Gate se odlučio fokusirati na proučavanje krvi. On i njegovi kolege otkrili su da svaka vrsta imunološke stanice kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću ima epigenetske promjene, što je indicirano otvorenim kromatinom. Kromatin predstavlja pakiranje DNA unutar stanica. Kada je kromatin otvoren – ili izložen – genom stanica postaje ranjiv na promjene.

Gate je zatim istražio koji su geni više izloženi u ovim imunološkim stanicama, tj. više otvoreni. Otkrio je da je receptor – CXCR3 – na T-stanicama bio više izložen. Gate vjeruje da CXCR3 funkcionira kao antena na T-stanicama koja omogućava stanicama ulazak u mozak. T-stanice obično ne ulaze u mozak jer mogu izazvati upalu.

"Mozak emitira signal da je oštećen, a T-stanice se usmjeravaju prema tom signalu putem svoje antene, CXCR3", rekao je Gate.

"T-stanice mogu biti vrlo toksične u mozgu, ali također ne znamo bi li te stanice mogle pokušavati popraviti oštećenje u mozgu", dodao je Gate.

Gate je također otkrio epigenetske promjene u upalnim proteinima u bijelim krvnim stanicama nazvanim monociti.

"Sveukupno, ovi nalazi ukazuju na to da je imunološka funkcija kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću značajno promijenjena", rekao je Gate. "Moguće je da okolišni čimbenici, poput zagađivača, ili infekcije koje osoba doživi tijekom života uzrokuju ove epigenetske promjene."

Nalazi su otkrili nekoliko gena koji bi mogli biti terapijski ciljevi za manipulaciju perifernim imunološkim sustavom. Sljedeći koraci u istraživanju su prekliničke studije koje koriste in vitro sustave kulture i životinjske modele za testiranje ovih ciljeva.

Ostali autori iz Northwesterna uključuju Abhirami Ramakrishnan, Natalie Piehl, Brooke Simonton, Milan Parikh, Ziyang Zhang, Victoriju Teregulovu i Lynn van Olst.

Naslov članka je "Epigenetska disregulacija u perifernoj imunosti Alzheimerove bolesti".

Izvor: Northwestern University