Istraživanje provedeno u Centru za pozitronsku emisijsku tomografiju (PET) u Turkuu, Finska, bacilo je novo svjetlo na univerzalnost osjećaja koje glazba izaziva diljem svijeta. Glazba, snažan poticaj za ljudska osjećanja, ima sposobnost da se osjeti izravno u tijelu. U trenucima kada čujemo pjesmu koja nas posebno privlači, često se ne možemo oduprijeti porivu da se pokrenemo u ritmu. Osim što aktivira naš autonomni živčani sustav, glazba može izazvati i ježenje po koži. Najnovija studija iz finskog Centra za PET pokazala je kako glazba koja izaziva emocije proizvodi slične tjelesne senzacije kod ljudi iz različitih kultura.

"Glazba koja je u našem istraživanju izazvala različite emocije, poput sreće, tuge ili straha, proizvela je različite tjelesne senzacije. Primjerice, vesela i plesna glazba osjećala se u rukama i nogama, dok je nježna i tužna glazba imala učinak na područje prsa," objasnio je Vesa Putkinen, istraživač na Akademiji.

Zanimljivo je da su emocije i tjelesne senzacije koje glazba izaziva bile slične među slušateljima zapadnih i azijskih kultura. Osim toga, uočena je povezanost između tjelesnih senzacija i emocija koje glazba inducira. Ovo istraživanje naglašava univerzalnost glazbenog doživljaja, potvrđujući da bez obzira na kulturne razlike, glazba ima sličan emocionalni utjecaj na ljude širom svijeta.

Određene akustičke značajke glazbe povezane su s sličnim emocijama kod slušatelja kako na Zapadu tako i u Aziji. Glazba s jasnim ritmom smatra se veselom i plesnom, dok se disonanca u glazbi povezuje s agresivnošću. S obzirom na to da su ove senzacije slične u različitim kulturama, emocije izazvane glazbom vjerojatno su neovisne o kulturi i učenju te se temelje na naslijeđenim biološkim mehanizmima, navodi profesor Lauri Nummenmaa.

"Utjecaj glazbe na tijelo je univerzalan. Ljudi se u svim kulturama pokreću uz glazbu, a sinkronizirani stavovi, pokreti i vokalizacije univerzalni su znak pripadnosti. Glazba je tijekom evolucije ljudske vrste vjerojatno nastala kako bi promicala socijalnu interakciju i osjećaj zajedništva sinkronizacijom tijela i emocija slušatelja," nastavlja Putkinen.

Studija je provedena u suradnji s Aalto Sveučilištem u Finskoj i Sveučilištem za elektroničku znanost i tehnologiju Kine (UESTC) putem online upitnika. Ukupno 1.500 zapadnih i azijskih sudionika ocijenilo je emocije i tjelesne senzacije izazvane zapadnjačkim i azijskim pjesmama.

Istraživanje je financiralo Vijeće za istraživanje Finske. Rezultati studije objavljeni su 25. siječnja 2024. u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS). Ovime je dodatno potvrđena misao o glazbi kao snažnom sredstvu koje prelazi kulturne i geografske granice, služeći kao most koji povezuje ljude kroz zajedničko emocionalno iskustvo.

Izvor: University of Turku