Zagreb, 24. studenoga 2024. – U proteklom tjednu, Zagreb je postao središte svjetske plesne umjetnosti, ugostivši prestižnu Koreografsku konvenciju pod nazivom Tijela u slobodnom padu. Ovaj međunarodni skup okupio je više od stotinu koreografa, plesača, dramaturga i kulturnih stručnjaka iz preko dvadeset zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Švedsku, Nizozemsku, Njemačku i Sjevernu Makedoniju. Tijekom petodnevnog događanja, sudionici su sudjelovali u bogatom programu koji je obuhvatio raznovrsne plesne izvedbe, panel diskusije i popratne sadržaje, čime je Zagreb potvrdio svoj status važnog kulturnog središta.

Raznolikost plesnih izričaja i kulturna razmjena

Konvencija je pružila platformu za predstavljanje širokog spektra plesnih stilova, od avangardnih performansa do tradicionalnih plesnih formi. Ova raznolikost omogućila je sudionicima da istraže različite pristupe plesnoj umjetnosti, potičući međusobnu razmjenu ideja i iskustava. Program je uključivao nastupe renomiranih umjetnika, kao i mladih talenata, čime je osigurana dinamična i inspirativna atmosfera.

Izložba o povijesti plesa u regiji

Jedan od središnjih događaja konvencije bila je izložba pod nazivom "Ples, otpor, (ne)rad. Kulturni, politički i umjetnički aspekti plesa za vrijeme i nakon Jugoslavije", postavljena u Muzeju suvremene umjetnosti. Izložba je pružila uvid u bogatu povijest plesne umjetnosti u regiji, ističući njezinu ulogu u društvenim i političkim kontekstima. Posjetitelji su imali priliku vidjeti fotografije, videozapise i druge artefakte koji dokumentiraju evoluciju plesa, naglašavajući važnost očuvanja i valorizacije plesne baštine.

Panel diskusije o budućnosti plesne umjetnosti

Tijekom konvencije održane su brojne panel diskusije koje su se bavile aktualnim pitanjima u svijetu plesa. Jedna od ključnih tema bila je potreba za osnivanjem hrvatskog instituta za ples, koji bi služio kao središte za istraživanje, edukaciju i promociju plesne umjetnosti u Hrvatskoj. Sudionici su istaknuli kako bi takva institucija omogućila sustavno prikupljanje i čuvanje plesne građe, što je ključno za očuvanje kulturne baštine i inspiraciju budućih generacija.

Regionalna suradnja i razmjena iskustava

Konvencija je također naglasila važnost regionalne suradnje među plesnim umjetnicima. Iako dijele zajedničku povijest i kulturne sličnosti, sudionici iz različitih zemalja ukazali su na specifične izazove s kojima se suočavaju u svojim sredinama. Gosti iz Srbije i Sjeverne Makedonije istaknuli su kako se konteksti razlikuju, ali da postoji zajednička želja za unapređenjem uvjeta rada i promocijom plesne umjetnosti. Nastavak i produbljivanje regionalne suradnje prepoznato je kao ključni element za daljnji razvoj plesne scene u ovom dijelu Europe.

Organizacija i podrška

Program zagrebačke konvencije održao se na nekoliko lokacija, uključujući Muzej suvremene umjetnosti (MSU), Tala Ple(j)su i Zagrebački plesni centar (ZPC). Organizatori, Antisezona i regionalna mreža Nomad Dance Academy, uložili su značajne napore kako bi osigurali visoku razinu organizacije i sadržaja. Konvencija se održava jednom godišnje kao dio projekta Europske unije "Cjeloživotno sagorijevanje 3 – Budućnosti izgubljene i nađene" (LLB), što dodatno naglašava njezin međunarodni značaj i podršku europskih institucija.

Budućnost konvencije

Nakon uspješno održane konvencije u Zagrebu, najavljeno je da će se iduće godine skup održati u belgijskom Leuvenu, a za dvije godine u finskom Helsinkiju. Ova rotacija domaćinstava omogućuje različitim zemljama da predstave svoje plesne scene, potičući kulturnu razmjenu i suradnju na europskoj razini. Sudionici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim iskustvima i nadu da će buduće konvencije nastaviti promicati plesnu umjetnost i povezivati umjetnike diljem svijeta.