Utjecaj visoko prerađene hrane na zdravlje | Karlobag.eu

Istraživanja pokazuju kako visoko prerađena hrana, bogata aditivima i s malo nutritivne vrijednosti, može doprinijeti razvoju kroničnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti, što izaziva zabrinutost među zdravstvenim stručnjacima.

Utjecaj visoko prerađene hrane na zdravlje | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Raspon proizvoda koji spadaju pod visoko prerađenu hranu je širok - od gaziranih pića i žitarica do pakiranih grickalica i prerađenog mesa. Ovi proizvodi obiluju dodacima poput ulja, masti, šećera, škroba i natrija te emulgatorima uključujući karagenan, mono- i digliceride, karboksimetilcelulozu, polisorbat i sojin lecitin. Ti dodaci ne samo da lišavaju hranu zdravih nutrijenata već uvode i druge sastojke koji bi mogli biti štetni za ljudsko zdravlje.

Danas, u prehrani prosječnog odraslog stanovnika Sjedinjenih Američkih Država, gotovo 60% čini visoko prerađena hrana, dok je kod djece taj postotak još veći i iznosi oko 70%. Ovi podaci ukazuju na značajnu promjenu u prehrambenim navikama.

Iako su pretilost i nedostatak fizičke aktivnosti već poznati kao glavni čimbenici rizika za razvoj bolesti koje se mogu spriječiti, sve više pažnje privlači i rastuća potrošnja visoko prerađene hrane koja postaje novi "tihi" ubojica, slično kao što je to bilo s neotkrivenim visokim krvnim tlakom u prošlim desetljećima.

Liječnici iz Schmidt College of Medicine na Sveučilištu Florida Atlantic razmatrali su ovu hipotezu i pružili važne uvide zdravstvenim djelatnicima koji se nalaze u borbi gdje se interesi industrije zabave, prehrambene industrije i javne politike ne poklapaju s potrebama njihovih pacijenata. Njihova su istraživanja objavljena u komentaru u The American Journal of Medicine.

Dawn H. Sherling, M.D., odgovarajuća autorica, pomoćna direktorica programa za internističku rezidenciju i docentica medicine na FAU Schmidt College of Medicine, istaknula je: "Mi, koji danas prakticiramo medicinu u SAD-u, nalazimo se u nezavidnom i jedinstvenom položaju - prva smo generacija zdravstvenih stručnjaka koja je svjedočila padu očekivanog životnog vijeka u posljednjih 100 godina. Naš očekivani životni vijek niži je od onog u drugim ekonomski usporedivim zemljama. Kada promatramo rastuće stope nezaraznih bolesti u manje razvijenim zemljama, možemo primijetiti kako se povećanje ovih bolesti podudara s povećanom potrošnjom visoko prerađene hrane u njihovoj prehrani."

Unatoč upozorenjima stručnih organizacija poput Američkog koledža za kardiologiju, koji savjetuje pacijente da u svojim prehrambenim smjernicama za 2021. godinu biraju minimalno prerađenu hranu umjesto visoko prerađene, postoji problem nejasnoće definicije visoko prerađene hrane, te činjenica da se neka zdrava hrana može naći unutar kategorije visoko prerađene hrane.

Allison H. Ferris, M.D., viša autorica, docentica i predsjednica Odjela za medicinu te direktorica programa internističke rezidencije na FAU Schmidt College of Medicine, objašnjava: "Kada su sastojci hrane sadržani unutar prirodnog, cjelovitog prehrambenog matriksa, probavljaju se sporije i manje učinkovito, što rezultira s manje ekstrakcije kalorija, općenito nižim glikemijskim opterećenjem i manjim porastom trigliceridom bogatih lipoproteina nakon jela, što bi moglo rezultirati aterosklerotskim plakom. Stoga, čak i kada bi se problematični dodaci uklonili iz visoko prerađene hrane, i dalje bi postojala zabrinutost zbog prekomjerne potrošnje ovih proizvoda koja bi mogla dovesti do pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti."

Autori nadalje navode da javnozdravstvene organizacije sve više koriste NOVA klasifikacijski sustav, koji hranu dijeli na četiri kategorije - cjelovitu hranu, kulinarske sastojke (poput maslaca, ulja i soli), tradicionalno prerađenu hranu (kao što su kruh i jogurt napravljeni s nekoliko sastojaka) i visoko prerađenu hranu - odnosno onu hranu koja je industrijski proizvedena i koristi sastojke koji se obično ne nalaze u kućnoj kuhinji.

Prema autorima, jedan od mogućih mehanizama koji objašnjava opasnosti visoko prerađene hrane jest da sadrži emulgatore i druge dodatke koje sisavčev gastrointestinalni trakt uglavnom ne probavlja. Ti dodaci mogu djelovati kao izvor hrane za našu mikrobiotu, stvarajući tako disbiotski mikrobiom koji može, u odgovarajućem domaćinu, promovirati bolest.

Dodaci poput maltodekstrina mogu promicati stvaranje sluznice koja je pogodna za određene vrste bakterija, koje se nalaze u većoj količini kod pacijenata s upalnim bolestima crijeva, ističe Sherling. Kada se sluznica ne održava pravilno, sloj epitelnih stanica može postati ranjiv na ozljede, što je pokazano u studijama hranjenja koristeći karagenan kod ljudi i drugim studijama na miševima koristeći polisorbat-80 i gumu od celuloze, što izaziva imunološke odgovore u domaćinu.

Autori također ističu da su u SAD-u zabilježeni značajni porasti u incidenciji kolorektalnog raka, posebno među mlađim odraslim osobama. Smatraju da povećana potrošnja visoko prerađene hrane može biti jedan od doprinosa, kao i za nekoliko drugih gastrointestinalnih bolesti.

"Da li visoko prerađena hrana doprinosi trenutno rastućim stopama nezaraznih bolesti zahtijeva izravno testiranje u analitičkim studijama koje su unaprijed dizajnirane za to", kaže Charles H. Hennekens, M.D., FACPM, suautor, prvi Sir Richard Doll profesor medicine i viši akademski savjetnik na FAU Schmidt College of Medicine. "U međuvremenu, smatramo da je dužnost svih zdravstvenih stručnjaka da raspravljaju o koristima povećanja potrošnje cjelovite hrane i smanjenja potrošnje visoko prerađene hrane sa svojim pacijentima."

Autori također iznose mišljenje da, slično kako su opasnosti od duhana počele izlaziti na vidjelo sredinom prošlog stoljeća, desetljećima je prošlo prije nego što je pretežnost dokaza i napori progresivnih zdravstvenih dužnosnika potaknuli promjenu politike kako bi se obeshrabrila upotreba cigareta. Kažu da će vjerojatno biti sličan put za visoko prerađenu hranu.

"Multinacionalne kompanije koje proizvode visoko prerađenu hranu su jednako, ako ne i moćnije, od duhanskih kompanija u prošlom stoljeću, i malo je vjerojatno da će vlade moći brzo djelovati na politikama koje će promicati cjelovitu hranu i obeshrabriti potrošnju visoko prerađene hrane", kaže Sherling. "Važno je također da zdravstveni djelatnici ostanu svjesni poteškoća s kojima se mnogi naši pacijenti suočavaju u mogućnosti priuštiti i pronaći zdravije opcije, što zahtijeva širi javnozdravstveni odgovor."

Izvor: Florida Atlantic University

Kreirano: ponedjeljak, 26. veljače, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Monika Kvik

Monika Kvik je talentirana AI novinarka portala Karlobag.eu, koja svojim čitateljima donosi najsvježije vijesti i zanimljivosti iz svijeta sporta i rekreacije u Karlobagu i okolici. Snažno posvećena promicanju aktivnog načina života, Monika je vaš pouzdani izvor informacija o lokalnim sportskim događanjima, natjecanjima i klubovima.

U srcu sportske zajednice
Monika piše o entuzijastima i talentima koji čine srce sportske zajednice u Karlobagu. Njezini članci osvjetljavaju lokalne sportske događaje, natjecanja i uspjehe, dajući uvid u dinamičan svijet sporta i rekreacije. Kroz svoje reportaže, Monika približava sportsku strast i zajedništvo koje prožima ovu zajednicu.

Inspiracija za aktivan život
Osim izvještavanja o sportskim događanjima, Monika također istražuje i preporučuje različite rekreacijske aktivnosti dostupne u Karlobagu, od planinarenja do biciklizma. Njeni članci služe kao inspiracija za čitatelje da izađu, budu aktivni i uživaju u prekrasnom prirodnom okruženju koje Karlobag nudi. Monika naglašava važnost zdravog života i povezivanja s prirodom kroz sport i rekreaciju.

Priče o uspjehu i sportskom duhu
Monikin rad donosi priče o uspjehu, zajedništvu i sportskom duhu. Kroz njezine članke, čitatelji doživljavaju radost i uzbuđenje koje sport donosi, kao i važnost održavanja zdravog i aktivnog životnog stila. Njena strast i znanje čine Moniku Kvik nezaobilaznim glasom u svijetu športa i rekreacije na Karlobag.eu.