Građani Južnoafričke Republike koji se bore za izraelske obrambene snage u Gazi mogli bi se suočiti s pravnim posljedicama po povratku u domovinu, izjavila je ministrica vanjskih poslova Južne Afrike, Naledi Pandor. Ova izjava dolazi u trenutku kada su odnosi između Južne Afrike i Izraela napeti zbog "humanitarne katastrofe" koja je rezultat sukoba Izraela s Hamasom u Gazi.

Povijest je pokazala da su se građani Južnoafričke Republike židovskog podrijetla borili za Izrael, no trenutačni broj onih koji se bore u najnovijem sukobu u Gazi nije poznat. "The Conversation Africa" zatražio je mišljenje od Michelle Nel, stručnjakinje za međunarodno i vojno pravo, o pravnim aspektima ove situacije.

Koji zakoni Južne Afrike zabranjuju njenim građanima sudjelovanje u stranim ratovima ili vojskama? Južnoafrički zakon izričito zabranjuje građanima pružanje bilo kakve vojne pomoći stranim silama bez dopuštenja Nacionalnog odbora za kontrolu konvencionalnog naoružanja. Odbor, koji imenuje predsjednik, nadgleda sve što je povezano s konvencionalnim naoružanjem.

Članak 198(b) ustava zabranjuje građanima Južnoafričke Republike sudjelovanje u bilo kojem obliku stranog oružanog sukoba. Zakon o regulaciji strane vojne pomoći iz 1998. godine efektivno kriminalizira takve aktivnosti.

Čini se da je južnoafrička vlada pojačala svoj stav protiv Izraela, ne samo što je Pandor prijetila progonom građana Južne Afrike koji se bore u izraelskim obrambenim snagama. Vlada je također upozorila u prosincu 2023. godine da bi naturalizirani građani Južne Afrike mogli izgubiti svoje državljanstvo ukoliko se pridruže stranim oružanim snagama koje sudjeluju u ratovima s kojima se Republika ne slaže.

Državljanstvo se regulira Zakonom o državljanstvu Južnoafričke Republike iz 1995. godine, koji omogućava oduzimanje državljanstva građanima koji se angažiraju pod zastavom druge zemlje u ratu koji Republika ne podržava.

Međutim, članak 20. ustava također određuje da nijednom građaninu ne može biti oduzeto državljanstvo.

Što zakon zabranjuje? Ustav postavlja širok okvir za zabranu sudjelovanja građana u oružanim sukobima.
Građanima Južnoafričke Republike strogo je zabranjeno sudjelovanje u bilo kojoj vrsti plaćeničke djelatnosti ili vojne akcije u ime strane zemlje bez izričitog odobrenja Nacionalnog odbora za kontrolu konvencionalnog naoružanja. Ovo pravilo primjenjuje se i na pravne subjekte (poput tvrtki), stalne stanovnike i strane državljane koji unutar granica zemlje pružaju takvu pomoć.

Pojam „strane vojne pomoći“ definira se široko. Obuhvaća ne samo izravno pružanje takve pomoći, već i bilo kakav pokušaj pružanja pomoći, poticanje, poticaj ili traženje iste.

Među kriminalizirane aktivnosti spadaju:
- pružanje savjeta ili obuka bilo kojem osoblju ili operativna podrška
- regrutacija
- medicinske usluge
- nabava opreme
- sigurnosne usluge, poput onih koje pružaju privatne vojne tvrtke u područjima sukoba
- sudjelovanje u državnim udarima ili promicanje vojnih interesa strana u sukobu.

Zakon o regulaciji strane vojne pomoći trebao bi biti zamijenjen Zakonom o zabrani plaćeničkih aktivnosti i regulaciji određenih aktivnosti u zemljama oružanog sukoba iz 2006. godine, koji još nije stupio na snagu. Novi zakon ide toliko daleko da zabranjuje pružanje humanitarne pomoći u zemlji oružanog sukoba, osim ako je organizacija koja pruža pomoć propisno registrirana kod odbora za kontrolu naoružanja.

Kako se zakon primjenjivao u prošlosti? Palestinska solidarnost predala je 2009. godine Nacionalnom tužiteljstvu popis od 73 Južnoafrikanca židovskog podrijetla koji su se borili za izraelsku vojsku tijekom 2008. i 2009. godine. Tužiteljstvo je odbilo pokrenuti postupak. Nakon toga uslijedio je slučaj protiv još jednog južnoafričkog državljanina koji je služio u izraelskoj vojsci 2014. godine. Dossier je otvoren u Zapadnom Capeu, ali nije bilo dostupnih informacija o tome je li on zaista procesuiran.

Godine 2015., otprilike 100 bivših južnoafričkih vojnika navodno je otišlo obučavati nigerijsku vojsku za borbu protiv Boko Harama. Tadašnja ministrica obrane, Nosiviwe Mapisa-Nqakula, navodno je rekla da bi ih trebalo uhapsiti po povratku u Južnu Afriku. Informacije o tome jesu li ta hapšenja i procesuiranja doista provedena nisu lako dostupne.
Mnogi Južnoafrikanci i dalje služe u stranim oružanim snagama i privatnim vojnim tvrtkama, unatoč postojanju zakona koji to zabranjuje. Međutim, pravosudna vlast nije uspjela uspješno procesuirati nijedan takav slučaj. Neki su slučajevi riješeni putem nagodbi s uvjetnim kaznama i novčanim kaznama.

Učinkovitost zakonodavstva uvelike ovisi o njegovoj dosljednoj primjeni. Povijest nedosljednih tužbi i odgovornosti po zakonu o plaćeničkim aktivnostima postavlja pitanja o sposobnosti pravosudnih tijela da uspješno procesuiraju Južnoafrikance koji se bore za Izrael.

Postoje li slični zakoni u drugim zemljama? Zašto su korisni? Vrlo malo zemalja ima zakonodavstvo koje zabranjuje njihovim državljanima pridruživanje stranim oružanim snagama. Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuje svojim građanima pridruživanje stranim oružanim snagama. U Sjedinjenim Američkim Državama mogu izgubiti državljanstvo. Pridruživanje stranoj vojsci koja se bori protiv SAD-a smatra se izdajom.

Nizozemska ne zabranjuje svojim građanima pridruživanje stranim oružanim snagama sve dok ta zemlja nije u ratu s dotičnom zemljom. Kanađanima je zabranjeno pridruživanje bilo kojoj stranoj oružanoj sili koja je u ratu s prijateljskom nacijom.

Više zemalja zabranjuje plaćeništvo, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Južnoafrička Republika jedna je od rijetkih koja zabranjuje bilo kakvo sudjelovanje u uslugama strane sile.

Od rata između Rusije i Ukrajine u veljači 2022., postavljena su pitanja o pravnom statusu stranih dobrovoljaca koji se bore na strani Ukrajine u širem kontekstu međunarodnog prava.

Neki od njih su ubijeni. Što bi se dogodilo s onima koji su zarobljeni od strane neprijatelja?

Tretman ovih stranih državljana mogao bi zakomplicirati diplomatske odnose. Stoga je u interesu svake zemlje kontrolirati sposobnost svojih građana da sudjeluju u stranim sukobima.

Original:
Michelle Nel
Predavač kaznenog i vojnog prava i prava oružanih sukoba na Fakultetu vojnih znanosti Sveučilišta Stellenbosch