Novi tretman za alopeciju areatu, autoimunu bolest koja uzrokuje gubitak kose, razvili su istraživači s MIT-a, Brigham and Women’s Hospitala i Medicinskog fakulteta Harvarda. Tretman se temelji na uporabi flastera s mikroiglama koji oslobađa molekule koje reguliraju imunološki odgovor, čime se potiče obnova kose.

Alopecija areata pogađa ljude svih dobi, uključujući djecu, i za većinu oboljelih nema učinkovitog tretmana. Novorazvijeni flaster s mikroiglama može se bezbolno nanijeti na vlasište, a oslobađa lijekove koji pomažu uravnotežiti imunološki odgovor na mjestu primjene, zaustavljajući autoimuni napad.

U istraživanju provedenom na miševima, znanstvenici su otkrili da ovaj tretman omogućava ponovni rast kose i znatno smanjuje upalu na mjestu tretmana, istodobno izbjegavajući sustavne imunološke učinke na drugim dijelovima tijela. Ovaj bi pristup mogao biti prilagođen i za liječenje drugih autoimunih kožnih bolesti poput vitiliga, atopijskog dermatitisa i psorijaze, ističu istraživači.

Natalie Artzi, glavna istraživačica na MIT-u, ističe da ovaj inovativni pristup predstavlja pomak u paradigmi. Umjesto suzbijanja imunološkog sustava, fokus je na preciznoj regulaciji imuniteta na mjestu susreta s antigenom kako bi se stvorila imunološka tolerancija.

Artzi i Jamil R. Azzi, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Harvarda i Brigham and Women’s Hospitalu, glavni su autori studije objavljene u časopisu Advanced Materials. Vodeći autori rada su Nour Younis i Nuria Puigmal, postdoktorandi na Brigham and Women’s Hospitalu.

Znanstvenici sada rade na osnivanju tvrtke koja će dodatno razvijati ovu tehnologiju, a vodit će je Puigmal, koji je nedavno dobio stipendiju Harvard Business School Blavatnik Fellowship.

Flasteri s mikroiglama izrađeni su od hijaluronske kiseline i polietilen glikola (PEG), koji su biokompatibilni i često se koriste u medicinskim primjenama. Ovom metodom dostave, lijekovi prolaze kroz tvrdi vanjski sloj epidermisa koji ne mogu proći kreme nanosene na kožu.

Za ovo istraživanje, znanstvenici su u flastere ugradili kombinaciju citokina IL-2 i CCL-22. Ove molekule imuniteta pomažu privlačenju regulatornih T-stanica koje proliferiraju i pomažu u smanjenju upale. Ove stanice također pomažu imunološkom sustavu naučiti prepoznati folikule dlake kao nešto što nije strani antigen, tako da prestane s napadom.

U eksperimentima s miševima koji su imali presađenu ljudsku kožu i humanizirani imunološki sustav, tretman s mikroiglama također je potaknuo proliferaciju regulatornih T-stanica i smanjenje upale.

Nakon uklanjanja flastera, istraživači mogu analizirati uzorke kako bi izmjerili razine regulatornih T-stanica i markera upale. To bi moglo biti korisno za praćenje budućih pacijenata koji bi mogli proći kroz ovaj tretman.

Istraživanje je financirano sredstvima Ignite Funda i Shark Tank Funda Odjela za medicinu na Brigham and Women’s Hospitalu.

Tretman flasterima s mikroiglama pokazuje obećavajuće rezultate ne samo u teoriji već i u praksi. Klinički testovi na modelima s miševima omogućili su ne samo povratak rasta kose, već i zadržavanje nove kose nekoliko tjedana nakon završetka tretmana. Ovi rezultati upućuju na potencijalnu dugoročnu učinkovitost ovog pristupa u liječenju alopecije areate.

S obzirom na to da se trenutno dostupni tretmani uglavnom oslanjaju na bolne injekcije steroida ili oralne imunosupresive koji mogu imati širok spektar negativnih nuspojava, ovaj novi pristup nudi značajne prednosti. Injekcije steroida često nisu dobro tolerirane od strane pacijenata, dok oralni imunosupresivi mogu dovesti do općeg smanjenja imunološke funkcije, povećavajući rizik od infekcija i drugih zdravstvenih komplikacija.

Jamil R. Azzi naglašava kako je koža jedini organ koji možemo vidjeti i dodirnuti, ali unatoč tome, u pristupu dostavi lijekova, često se oslanjamo na sistemske metode. Mikroigle otvaraju nove mogućnosti za lokalno preprogramiranje imunološkog sustava, što bi moglo imati značajan utjecaj na tretmane kožnih bolesti.

Posebno je zanimljiva mogućnost da flasteri s mikroiglama nakon otpuštanja terapeutskih agensa mogu prikupljati uzorke koji bi se mogli koristiti za praćenje napretka tretmana. To bi omogućilo bolje razumijevanje mehanizama djelovanja i prilagodbu tretmana individualnim potrebama pacijenata.

Nadalje, ovakav pristup bi se mogao primjenjivati ne samo za alopeciju areatu već i za druge autoimune kožne bolesti, što ukazuje na široku primjenjivost i potencijal za razvoj personalizirane medicine. Razvoj ove tehnologije može znatno poboljšati kvalitetu života oboljelih, smanjujući potrebu za invazivnijim tretmanima i omogućavajući precizniju kontrolu imunoloških reakcija.

S obzirom na potrebu za daljnjim istraživanjem i razvojem, tim znanstvenika sada planira proširiti svoje studije, nadajući se da će ova tehnologija uskoro postati dostupna većem broju pacijenata. Predstojeća istraživanja fokusirat će se na optimizaciju formulacija i režima doziranja, kao i na provođenje kliničkih ispitivanja koja će potvrditi sigurnost i učinkovitost u liječenju ljudi.

Navedeni napredak predstavlja ključan korak prema novoj eri u liječenju autoimunih kožnih bolesti, gdje bi tretmani bili manje invazivni, ciljaniji i prilagođeni specifičnim potrebama svakog pacijenta. Tim istraživača je uvjeren da će ovaj pristup uvelike doprinijeti medicini, pružajući nova rješenja za probleme koji su do sada bili teško rješivi.

Istraživači su također istaknuli važnost daljnjeg proučavanja interakcije između primijenjenih lijekova i imunološkog sustava pacijenta. S obzirom na složenost autoimunih bolesti, svaki korak u razvoju ovakvih tehnologija mora biti pažljivo analiziran kako bi se osigurala maksimalna sigurnost i efikasnost.

Za daljnji razvoj ove tehnologije ključno će biti stvaranje multidisciplinarnih timova koji će uključivati stručnjake iz različitih područja medicine i biotehnologije. Suradnja između imunologa, dermatologa, bioinženjera i kliničara osigurat će da se svaki aspekt tretmana temeljito ispita i optimizira.

Osim medicinskih istraživanja, važan aspekt razvoja ovakvih tehnologija bit će i osiguravanje regulativne podrške. Kako bi novi tretmani bili pravilno evaluirani i odobreni za kliničku uporabu, potrebno je uspostaviti jasne protokole koji će zadovoljiti standarde nadzornih tijela. To uključuje detaljna klinička ispitivanja koja dokazuju učinkovitost i sigurnost tretmana u realnim uvjetima.

Jedan od ciljeva istraživačkog tima jest postići da se flasteri s mikroiglama učine dostupnima u kliničkim okruženjima diljem svijeta, omogućujući pacijentima pristup inovativnim tretmanima bez potrebe za dugotrajnim hospitalizacijama ili invazivnim procedurama. Ovo bi moglo revolucionirati način na koji se pristupa liječenju kožnih bolesti, pružajući efikasnije i humanije opcije za pacijente koji pate od ovih često dugotrajnih stanja.

Dok se istraživanja nastavljaju, znanstvena zajednica s nestrpljenjem očekuje rezultate koji bi mogli potvrditi dugoročnu primjenjivost i uspješnost ovog pristupa. Uzbuđenje među stručnjacima je veliko, jer se nadaju da će rezultati ovog inovativnog tretmana dovesti do značajnih poboljšanja u liječenju autoimunih kožnih bolesti, pružajući novu nadu mnogim pacijentima širom svijeta.

Dok se budućnost liječenja alopecije areate i drugih sličnih bolesti čini svjetlija, važno je nastaviti s pažnjom i posvećenošću prema znanstvenom istraživanju i razvoju. Predanost tima na MIT-u, Brigham and Women’s Hospitalu i Medicinskom fakultetu Harvarda primjer je kako inovacije mogu dovesti do značajnih pomaka u medicini, pružajući pacijentima bolje i učinkovitije terapijske opcije. S nestrpljenjem iščekujemo daljnje korake ovog istraživačkog tima u njihovim nastojanjima da unaprijede zdravstvenu skrb i omoguće bolji kvalitet života za oboljele.

Izvor: Massachusetts Institute of Technology