Raznolikost jezika u znanstvenim istraživanjima: kako promicanje višejezičnosti oblikuje budućnost akademije | Karlobag.eu

U suvremenom znanstvenom istraživanju, dominacija engleskog jezika stvara barijere, no postoji sve veća potreba za uključivanjem različitih jezika. Promicanje višejezičnosti nije samo pitanje pravednosti; ključno je za diseminaciju znanja, poticanje inovacija i osiguravanje globalne suradnje. Ovaj članak istražuje načine na koje akademska zajednica može prevladati jezične prepreke i omogućiti širi pristup znanstvenim otkrićima.

Raznolikost jezika u znanstvenim istraživanjima: kako promicanje višejezičnosti oblikuje budućnost akademije | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Dominacija engleskog jezika u znanstvenim istraživanjima predstavlja izazov kojem se treba strateški pristupiti kako bi se omogućilo šire sudjelovanje i razumijevanje na globalnoj razini. Prepoznajući važnost jezične raznolikosti, posebno se ističe potreba za većom zastupljenošću španjolskog jezika unutar znanstvene zajednice. S obzirom na broj govornika španjolskog jezika koji, prema Institutu Cervantes, doseže gotovo 600 milijuna, logično je zagovarati njegovu veću prisutnost u akademskom diskursu.

Unatoč velikom broju govornika, sama brojčana nadmoć ne osigurava jeziku utjecaj u akademskom svijetu. Izgradnja takve snage zahtijeva koordinirane napore na znanstvenoj, političkoj i kulturnoj razini, s aktivnim angažmanom raznih institucija i stručnjaka. Razvoj jezične raznolikosti u znanosti predstavlja dugoročan projekt koji uključuje podršku javnih institucija, privatnog sektora i nevladinih organizacija.

Znanstvena zajednica trebala bi težiti komunikaciji na što je moguće više jezika kako bi znanstvena otkrića bila dostupna široj populaciji. Iako se procjenjuje da se čak 98% znanstvenih istraživanja objavljuje na engleskom jeziku, samo oko 18% svjetske populacije govori engleski. Objavljivanje istraživanja na više jezika stoga postaje ključno za demokratizaciju znanja i njegovu širu primjenu u društvu.

Višejezičnost u znanosti dobiva na važnosti, što potvrđuju i brojne visokoprofilirane organizacije svojim javnim izjavama i preporukama. Među njima su Europska povelja za istraživače, Helsinška inicijativa o višejezičnosti, Unescova preporuka o otvorenoj znanosti, Bijela knjiga OPERAS-a o višejezičnosti, Latinskoamerički forum o ocjenjivanju istraživanja, COARA sporazum o reformi ocjenjivanja istraživanja te Deklaracija petog sastanka ministara i znanstvenih autoriteta iberoameričkih zemalja. Ove organizacije su jednoglasne u stavu da svi jezici imaju vrijednost u znanstvenoj komunikaciji.

Jedna od ključnih točaka tih deklaracija jest da se istraživanja koja su relevantna na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini redovito objavljuju na jezicima koji nisu engleski. Takva istraživanja imaju ekonomski, socijalni i kulturni učinak na svoje okruženje jer se znanstvena saznanja prenose i izvan akademskih krugova, čime se potiče šira kultura dijeljenja znanja.

Veća jezična raznolikost također omogućava fluidniji dijalog među akademicima koji govore istim jezikom ili razumiju više jezika. Na primjer, u Ibero-Americi, španjolski i portugalski često mogu biti međusobno razumljivi među govornicima koji nisu izvorni govornici, omogućujući im zajedničko sudjelovanje na znanstvenoj sceni. Slično se događa u Španjolskoj s većinom njenih kooficijelnih jezika.

Nadvladanje engleskog jezika u znanstvenim istraživanjima često dovodi do percipirane manje važnosti radova objavljenih na drugim jezicima, stvarajući neopravdanu hijerarhiju koja umanjuje vrijednost i kvalitetu tih istraživanja. Takav stav nije samo štetan za one koji su direktno uključeni, osobito u područjima humanističkih i društvenih znanosti, već i ozbiljno narušava sposobnost globalne akademske zajednice da dijeli znanje s društvom. Borba za očuvanje višejezičnosti pomaže približiti istraživanja onima kojima su najpotrebnija i širi publiku kojoj akademska zajednica može pružiti svoja saznanja. To zahtijeva pažljiv, sustavan i dosljedan rad u promicanju svih dostupnih jezika.

Povećanje jezične raznolikosti u znanosti složen je proces koji zahtijeva koordiniranu akciju i strateško planiranje. Inicijative za jačanje jezične raznolikosti moraju dolaziti od javnih i privatnih institucija, medija, kulturnih platformi, političara, znanstvene diplomacije i samih istraživača. Svi ovi elementi moraju djelovati usklađeno, što pokazuje primjer projekta ES CIENCIA Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća, koji teži povezivanju znanstvenih i političkih napora.

Promjene u globalnom akademskom okruženju, potaknute digitalnom tranzicijom i novim modelima otvorenog pristupa, donose nove izazove. Istraživanje izdavača znanstvenih sadržaja na drugim jezicima ključno je za razumijevanje tih promjena. Postaje očito da je važno osigurati vidljivost i pretraživost znanstvenih sadržaja na internetu kako bi se očuvala njihova relevantnost i dostupnost.

Prijelaz akademskih publikacija na model otvorenog pristupa tek počinje, posebice u komercijalnom izdavaštvu, koje u Španjolskoj objavljuje oko 80% znanstvenih knjiga. Jasno razumijevanje ovog procesa omogućit će oblikovanje politika i modela prilagođenih različitim načinima diseminacije znanstvenih istraživanja, uključujući one koji komuniciraju na lokalnoj razini i na drugim jezicima. Veća jezična raznolikost u izdavaštvu knjiga također omogućava priznavanje rada koji izdavači ulažu u dijeljenje istraživanja među onima koji ne govore engleski.

Osiguravanje lakog pristupa publikacijama, skupovima podataka i drugim nejezičnim rezultatima istraživanja ključan je korak koji zahtijeva znanstvenu i tehničku podršku. Isto vrijedi i za proširivanje korpusa znanstvene literature na španjolskom i drugim jezicima, posebice zato što takvi sadržaji hrane generativne modele umjetne inteligencije (AI).

Ako se znanstveni sadržaji raznolikih jezika ne integriraju u sustave AI, postoji rizik širenja nepotpunih, pristranih ili pogrešnih informacija. Prema nedavnom izvještaju španjolske vlade o stanju španjolskog jezika i kooficijelnih jezika, 90% teksta koji se trenutno koristi za hranjenje AI sistema napisano je na engleskom jeziku.

Dubinsko istraživanje terminologije od iznimne je važnosti. Ono sprečava korištenje improviziranog, nepreciznog jezika ili nerazumljivog žargona. Istraživanje terminologije može donijeti ogromne koristi za kvalitetu ljudskih i strojnih prijevoda, specijaliziranu jezičnu nastavu te indeksiranje i organizaciju velikih količina dokumenata.

Rad na terminologiji na španjolskom jeziku danas se provodi zahvaljujući obradi velikih jezičnih korpusa pomoću AI i istraživača u projektu TeresIA, kojim koordinira Španjolsko nacionalno istraživačko vijeće. Međutim, bilo je potrebno 15 godina uspona i padova da bi takav projekt zaživio na španjolskom jeziku.

S druge strane, Baskija, Katalonija i Galicija intenzivno i sustavno rade na svojim jezicima. Nisu se samo pozabavili terminologijom kao pitanjem javne jezične politike, već su se dugo vremena obvezali na uspostavljene terminološke projekte.

Višejezičnost je globalno pitanje. Potreba za širom jezičnom raznolikošću odnosi se i na Ibero-Ameriku u cjelini, gdje se koordiniraju napori za promicanje španjolskog i portugalskog u akademskoj zajednici, posebno od strane Iberoameričkog generalnog sekretarijata i Meksičkog nacionalnog vijeća za humanističke znanosti i tehnologiju.

Iako je to izuzetno potrebno, ne možemo promicati dva najčešće govorena jezika regije, a istovremeno ignorirati bogatstvo njezinih domorodačkih i kooficijelnih jezika. Ti jezici također sudjeluju u proizvodnji znanja i služe kao sredstvo za prijenos znanstvenih informacija, što pokazuju napori u Španjolskoj.

Svaka zemlja ima svoju jedinstvenu ulogu u promicanju veće jezične raznolikosti u znanstvenoj komunikaciji. Ako se to postigne, snaga iberskih jezika – i svih jezika, uostalom – u akademiji neće ovisiti o dobronamjernim, ali sporadičnim naporima. Umjesto toga, bit će rezultat obveze znanstvene zajednice prema kulturi dijeljenja znanja.

Original:
Elea Gimenez Toledo
Viša znanstvenica u Centru za ljudske i društvene znanosti (CCHS - CSIC), Centru za ljudske i društvene znanosti (CCHS - CSIC)

Kreirano: petak, 29. ožujka, 2024. sa theconversation.com, CC BY 4.0
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.